Prepodobni Romil Svetogorski, poznat i kao Romil Ravanički, je pravoslavni srpski svetitelj.[1]

Romil Svetogorski
Sveti Romil Ravanički
Lični podaci
Datum smrti1375.
Mesto smrtiManastir Ravanica,
Svetovni podaci
Praznik16.(29.) januar

Romilo Sinait je rođen kao Rajko u Vidinu, u prvoj polovini 14. veka.[2][3] Bio je učenik Svetog Grigorija Sinaita.

Zamonašio se u Trnovskom manastiru.[4] Prilikom uzimanja monaške "male shime" nazvan je sa Roman, a posle "velike shime" dobi ime Romil.[5] Podvizavao se u nekoliko manastira. Prvo je to bilo u "Parorijskoj pustinji" blizu Skoplja sa Grigorijem Sinaitom.[6] U Ravanici (u Srbiji) zajedno sa njim bio je i Konstantin Camblak. Bilo je to u vreme kneza Lazara Hrebeljanovića.

Proveo je neko vreme na Svetoj Gori. Nakon ubistva despota Uglješe, napustio je Svetu Goru i otišao u mesto, zvano Avlona. Nakon toga sa svojim učenicima je došao u Srbiju, u mesto zvano Ravanica, gde se nastanio se u blizini manastira Ravanica.

Tu je prepodobni monah i umro oko 1375. godine, a u "muškoj crkvi" (lađi) manastirskog hrama nalazile su se njegove mošti.[7] Kasnije se nalaze u jugoistočnom delu priprate, pored Lazarevih.

Žitije Romilovo sastavio je na grčkom jeziku njegov učenik, monah Grigorije (prozvan "Sinait" u 17. veku) "dobropisac" 1376–1377. godine na Svetoj Gori. Za potrebe ravaničkog manastira u jesen 1390–1391. godine prevedeno je na srpski jezik [8].

Kod manastira Ravanice je postojala "Romilova pećina", oštećena prilikom gradnje puta.

Srpska pravoslavna crkva slavi ga 16. januara po crkvenom, a 29. januara po gregorijanskom kalendaru.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ "Glasnik društva srbske slovesnosti", Beograd 1859. godine
  2. ^ Dorota Gil: "Serbska himnografia narodowa", Krakov 1995. godine
  3. ^ "Stražilovo", Novi Sad 1887. godine
  4. ^ Golubinskij, Jevgenij Jevstignejevic: "Kratkij ocerk istorii pravoslavnych cerkvej bolgarskoj, serbiskeg i ruminskoj", Moskva 1871.
  5. ^ Dorota Gil, navedeno delo
  6. ^ "Glasnik društva srbske slovesnosti", Beograd 1871. godine
  7. ^ Joakim Vujić: "Putešestvie po Srbiji", Budim 1828. godine
  8. ^ „Prepodobni Romilo Ravanički”. Manastir Ravanica (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-07-01. 

Literatura uredi

Napomena: Ovaj članak, ili jedan njegov deo, izvorno je preuzet iz Ohridskog prologa Nikolaja Velimirovića.