Roterdamska konvencija

Roterdamska konvencija (formalno, Roterdamska konvencija o postupku davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obaveštenja za određene opasne hemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini) je multilateralni ugovor za promovisanje zajedničke odgovornosti u vezi sa uvozom opasnih hemikalija. Konvencija promoviše otvorenu razmenu informacija i poziva izvoznike opasnih hemikalija da koriste odgovarajuće obeležavanje, uključuju uputstva o bezbednom rukovanju, i obaveštavanja kupaca o svim poznatim ograničenjima ili zabranama. Zemlje potpisnice mogu odlučiti da li će dozvoliti ili zabraniti uvoz hemikalija navedenih u ugovoru, a zemlje izvoznice su u obavezi da se postaraju da se proizvođači pridržavaju njihove nadležnosti.

2012. godine, sekretarijati Bazelske i Stokholmske konvencije, kao i deo Sekretarijata Roterdamske konvencije Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), spojili su se u jedan Sekretarijat sa matričnom strukturom koja služi za tri konvencije.[1]

Deveti sastanak Roterdamske konferencije[2] održan je od 29. aprila do 10. maja 2019. godine u Ženevi, u Švajcarskoj.

Supstance obuhvaćene Konvencijom

uredi

Supstance predložene za dodatak Konvenciji

uredi

Komitet za reviziju hemikalija Roterdamske konvencije odlučio je[4] da preporuči sedmoj Konferenciji strana koja se sastala 2015. godine da razmotri navođenje sledećih hemikalija u Aneksu III konvencije:

  • Krizotilni azbest (diskusija odložena sa prethodnog sastanka Konferencije strana).
  • Fention (formulacije ultra male zapremine sa ili iznad 640 g aktivnog sastojka/l)
  • Tečne formulacije (koncentrat koji se može emulgovati i rastvorljivi koncentrat) koje sadrže parakvat dihlorid na ili iznad 276 g/l, što odgovara parakvat jonu na ili iznad 200 g/l
  • Metrifonat

Države članice

uredi
 
Članice

Od oktobra 2018. godine, konvencija ima 161 članicu, odnosno stranu ugovornicu, što uključuje 158 država članica UN, Kukova ostrva, Državu Palestinu i Evropsku uniju. Države koje nisu članice uključuju Sjedinjene Države.

Diskusija o hrizotilnom azbestu

uredi

Na sastanku Roterdamske konvencije 2011. u Ženevi, kanadska delegacija je mnoge iznenadila odbijanjem da dozvoli dodavanje hrizotil-azbestnih vlakana u Roterdamsku konvenciju.[5][6] U bliskoj budućnosti u EU su zakazani razgovori na kojima će se oceniti stav Kanade i odlučiti o mogućnosti kaznenog postupka.[7][8][9]

U nastavku prigovora, Kanada je jedina zemlja G8 koja se protivi uvrštavanju na listu. Kirgistan, Kazahstan i Ukrajina takođe su se usprotivili. Vijetnam je takođe uložio prigovor, ali je propustio naknadni sastanak o tom pitanju.[10] Zauzimajući svoj stav, kanadska vlada je bila u suprotnosti sa Indijom, koja je povukla svoj dugogodišnji prigovor na dodavanje hrizotila na listu neposredno pre konferencije 2011. godine. (Indija je kasnije preokrenula ovu poziciju 2013.)[11]

Brojne nevladine organizacije javno su kritikovale odluku Kanade da blokira ovaj dodatak.[12][13][14][15][16]

U septembru 2012, kanadski ministar industrije Kristijan Paradis najavio je da se kanadska vlada više neće protiviti uključivanju hrizotila u konvenciju.[17]

Osam najvećih zemalja proizvođača i izvoznica hrizotila usprotivilo se takvom potezu na Roterdamskoj konferenciji strana 2015. godine: Rusija, Kazahstan, Indija, Kirgistan, Pakistan, Kuba i Zimbabve.[18]

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ „Joint Portal of the Basel, Rotterdam and Stockholm Conventions > Secretariat > Overview”. brsmeas.org. Pristupljeno 2016-06-17. 
  2. ^ „Meetings of the conferences of the Parties to the Basel, Rotterdam and Stockholm conventions”. 
  3. ^ „Annex III Chemicals”. pic.int. Pristupljeno 31. 7. 2020. 
  4. ^ Chemicals recommended for listing in Annex III.
  5. ^ Canadian Cancer Society Reacts to Conservative Harper Administration's Position on Chrysotile Arhivirano 27 avgust 2011 na sajtu Wayback Machine, 23 June 2011
  6. ^ Canadian Physicians criticize own government
  7. ^ O'Neil, Peter (2011-06-08). „European Parliament slams Canada's oilsands, asbestos, sealing industries”. Canada.com. Pristupljeno 10. 8. 2011. 
  8. ^ „MEPs favour EU-Canada trade deal, but worry about seals, tar sand oil and asbestos”. Europa (web portal). Arhivirano iz originala 27. 7. 2011. g. Pristupljeno 2011-08-10. 
  9. ^ „UPDATE: European Parliament to be asked to take sanctions against Canada on asbestos, June 30”. Council of Canadians. 2011-06-29. Arhivirano iz originala 2011-08-03. g. Pristupljeno 10. 8. 2011. 
  10. ^ Canada Wins 2-year Stay on Potential Ban of Exports of Chrysotile Asbestos to India
  11. ^ „India's contentious stand on Chrysotile asbestos is a cause for concern for environmentalists”. Hindustan Times. 2017-05-03. Pristupljeno 2018-08-21. 
  12. ^ „Women In Europe for a Concerned Future criticize Canada's stance in 2011”. Arhivirano iz originala 31. 03. 2016. g. Pristupljeno 14. 05. 2023. 
  13. ^ „2011 Rotterdam Convention Decision criticized by environmental groups”. Arhivirano iz originala 23. 3. 2012. g. Pristupljeno 10. 7. 2011. 
  14. ^ „Canadian Cancer Society denounces decision by Canadian Government”. Arhivirano iz originala 23. 3. 2012. g. Pristupljeno 10. 7. 2011. 
  15. ^ International Ban Asbestos Secretariat issues statement critical of Canadian decision
  16. ^ „Indian Center for Science and Environment issues statement criticizing Canada”. Arhivirano iz originala 22. 5. 2011. g. Pristupljeno 10. 7. 2011. 
  17. ^ „Canada won't oppose asbestos limits”. CBC News. CBC/Radio-Canada. 14. 9. 2012. Pristupljeno 14. 9. 2012. 
  18. ^ „India's contentious stand on Chrysotile asbestos is a cause for concern for environmentalists”. Hindustan Times. 2017-05-03. Pristupljeno 2018-08-21. 

Spoljašnje veze

uredi