Samopouzdanje uključuje pozitivno vrednovanje sebe i verovanje u sopstvene sposobnosti, utiče na sva relevatna ponašanja (suzdržanost, poverenje u ljude, asertivnost i sl).[1] Često se verbalizuje do određene mere (osoba iskazuje da je dobra u nečemu) ili kao verovanje u opštu dobrotu i sposobnost.[2] Na samoupouzdanje značajno utiče podsticanje okoline i uticaj drugih. Kod velikog broja klijenata socijalnog rada izgradnja samopouzdanja je zajednički zadatak socijalnog radnika i klijenta, posebno u visokotraumatizovanim slučajevima.

Opšte informacije uredi

Samopouzdanje se definiše kao osećaj poverenja u svoje sposobnosti, kvalitete i rasuđivanje. Istraživanja sugerišu da je to važno za ljudsko zdravlje i psihičko blagostanje.[3][4]

Samopouzdanje se može odnositi na opšti osećaj vere i poverenja u sopstvenu sposobnost da se kontroliše sopstveni život, i može biti specifičnije u određenoj situaciju. Na primer, neka osoba može imate visoko samopouzdanje u oblasti stručnosti, ali se osećate manje samouvereno u drugim oblastima.[5]

Zdrav nivo samopouzdanja može pomoći da neka osoba postanete uspešnija u svom ličnom i profesionalnom životu. (na primer, istraživanja su pokazala da ljudi koji imaju više samopouzdanja imaju tendenciju da budu akademski uspešniji).[6]

Sapopouzddanje može da igra važnu ulogu u motivaciji neke osobe kako bi dosledno sledila svoje ciljeve i utical na to kako se predstavlja drugim ljudima.

Karakteristike samouverenih naspram nesigurnih ljudi uredi

Samouvereni ljudi Nesigurni ljudi
  • Slave uspeh drugih ljudi
  • Uvek su otvorenog uma
  • Misle pozitivno
  • Spremni su da rizikuju
  • U stanju su da se smeju sami sebi
  • Odlučni su
  • Uvek uče i razvijaju se
  • Priznaju greške
  • Prihvataju odgovornost
  • Osuđuju i ljubomorni su na druge
  • Konzervativni
  • Pesimistički
  • Strahuju od promene
  • Sakrivaju nedostatke
  • Neodlučni su
  • Ponašaju se kao sveznalice
  • Uvek se pravdaju
  • Krive druge

Prednosti samopouzdanja uredi

Samopouzdanje može doneti mnoge prednosti među ukućanima, na poslu i u ličnim vezama. Evo nekoliko pozitivnih efekata samopouzdanja:

Bolji učinak

Umesto da gubi vreme i energiju na razmišljanje da nije dovoljno dobra osoba, trebalo bi posvetiti sopstvenu energiju svojim naporima (jer će takva osoba bolje raditi kada se osećate samopouzdano).[7]

Zdravi odnosi

Samopouzdanje ne utiče samo na to kako se osoba oseća u sebi, već joj pomaže da bolje razume i voli druge. Takođe joj daje snagu da ode ako ne dobijete ono što zaslužuje.

Otvorenost za isprobavanje novih stvari

Kada verujete u sebe, spremniji ste da isprobate nove stvari. Bilo da se prijavite za unapređenje ili se upišete za kurs kuvanja, mnogo je lakše izložiti se ovim uticajima kada imate poverenja u sebe i svoje sposobnosti.

Otpornost

Verovanje u sebe može poboljšati ličnu otpornost ili sposobnost za oporavak od bilo kakvih izazova ili nedaća sa kojima se neka osoba suočava u životu.

Kako steći samopouzdanje uredi

Pojedinac može steći samopuzdanje ako:

  • Postati svestan izvora rušenja samopouzdanja
  • Donese odluku da se promeni
  • Započne da voli i ceni sebe
  • Nagraditi sebe za svaki, pa i najmanji uspeh
  • Zameni ograničavajuća uverenja novim i pozitivnim
  • Kad god je to moguće okruži se pozitivnim ljudima i ne dozvoli im da ga bezrazložno kritikuju

Izvori uredi

  1. ^ Hewitt, John P. (2009). Oxford Handbook of Positive Psychology. Oxford University Press. str. 217—224. ISBN 978-0-19-518724-3. 
  2. ^ Smith, E. R.; Mackie, D. M. (2007). Social Psychology (Third izd.). Hove: Psychology Press. ISBN 978-1-84169-408-5. 
  3. ^ Perry, Patricia (2011). „Concept Analysis: Confidence/Self-confidence”. Nursing Forum. 46 (4): 218—230. PMID 22029765. doi:10.1111/j.1744-6198.2011.00230.x. 
  4. ^ „Simple Ways to Improve Your Psychological Well-Being”. Verywell Mind (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-01-05. 
  5. ^ José-Vicente Bonet. Sé amigo de ti mismo: manual de autoestima. 1997. Ed. Sal Terrae. Maliaño (Cantabria, España). ISBN 978-84-293-1133-4.
  6. ^ Stankov, Lazar; Morony, Suzanne; Lee, Yim Ping (2014). „Confidence: The best non-cognitive predictor of academic achievement?”. Educational Psychology. 34: 9—28. S2CID 145340709. doi:10.1080/01443410.2013.814194. 
  7. ^ Hyseni Duraku, Zamira; Hoxha, Linda (2018). „Self-esteem, study skills, self-concept, social support, psychological distress, and coping mechanism effects on test anxiety and academic performance”. Health Psychology Open. 5 (2). PMC 6136113 . PMID 30225094. doi:10.1177/2055102918799963. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi