Siroče

особа, углавном дете, којој су један или оба родитеља умрли, непознати или су је напустили

Siroče je osoba, uglavnom dete, kojoj su jedan ili oba roditelja umrli, nepoznati ili su je napustili.[1][2][3][4]

Uroš PredićSiroče na majčinom grobu (1888)

U uobičajenoj upotrebi, samo dete koje je zbog smrti izgubilo oba roditelja naziva se siroče. Kada se govori o životinjama, obično je relevantno samo stanje majke (tj. ako je ženski roditelj uginuo, potomstvo je siročad, bez obzira na stanje oca).[5]

Definicije uredi

Različite grupe koriste različite definicije da identifikuju siročad. Jedna pravna definicija koja se koristi u Sjedinjenim Državama je maloletnik lišen staratelja usled „smrti ili nestanka, napuštanja od strane oba roditelja, separacije ili gubitka od oba roditelja“.[6]

U svakodnevnoj upotrebi, siroče nema preživelog roditelja koji bi brinuo o njemu. Međutim, Dečji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF), Zajednički program Ujedinjenih nacija za HIV i SIDU (UNAIDS) i druge grupe označavaju svako dete koje je izgubilo jednog roditelja kao siroče. U ovom pristupu, siroče po majci je dete čija je majka umrla, siroče po ocu je dete čiji je otac umro, a dvostruko siroče je dete/tinejdžer/beba koje je izgubilo oba roditelja.[7] Ovo je u suprotnosti sa starijom upotrebom polu-siroče za opisivanje dece koja su izgubila samo jednog roditelja.[8]

Statistika uredi

 
Avganistanska devojčica u sirotištu u Kabulu u Avganistanu januara 2002.
 
Tomas Bendžamin Kenington — Siročići

Broj siročadi u svetu je daleko veći u nerazvijenim državama i državama u ratnom stanju nego u razvijenim zemljama.

Kontinent Broj siročadi
(u hiljadama)
Procenat od ukupnog
broja dece
Afrika 34.294 11,9%
Azija 65.504 6,5%
Latinska Amerika i Karibi 8.166 7,4%
Ukupno 107.964 7,6%
Zemlja Siročad kao % sve dece siročad sa AIDS-om kao % siročadi Ukupno siročadi Ukupno siročadi (sa AIDS-om) Po majci (ukupno) Po majci (sa AIDS-om) Po ocu (ukupno) Po ocu (sa AIDS-om) Dvostruka siročad (ukupno) Dvostruka siročad (sa AIDS-om)
Bocvana (1990) 5,9 3,0 34.000 1.000 14.000 < 100 23.000 1.000 2.000 < 100
Bocvana (1995) 8,3 33,7 55.000 18.000 19.000 7.000 37.000 13.000 5.000 3.000
Bocvana (2001) 15,1 70,5 98.000 69.000 69.000 58.000 91.000 69.000 62.000 61.000
Lesoto (1990) 10,6 2,9 73.000 < 100 31.000 < 100 49.000 < 100 8.000 < 100
Lesoto (1995) 10,3 5,5 77.000 4.000 31.000 1.000 52.000 4.000 7.000 1.000
Lesoto (2001) 17,0 53,5 137.000 73.000 66.000 38.000 108.000 63.000 37.000 32.000
Malavi (1990) 11,8 5,7 524.000 30.000 233.000 11.000 346.000 23.000 55.000 6.000
Malavi (1995) 14,2 24,6 664.000 163.000 305.000 78.000 442.000 115.000 83.000 41.000
Malavi (2001) 17,5 49,9 937.000 468.000 506.000 282.000 624.000 315.000 194.000 159.000
Uganda (1990) 12,2 17,4 1.015.000 177.000 437.000 72.000 700.000 138.000 122.000 44.000
Uganda (1995) 14,9 42,4 1.456.000 617.000 720.000 341.000 1.019.000 450.000 282.000 211.000
Uganda (2001) 14,6 51,1 1.731.000 884.000 902.000 517.000 1.144.000 581.000 315.000 257.000

[9]

  • 2001 cifre iz 2002 UNICEF/UNAIDS izveštaja[10]
  • Kina: Istraživanje koje je sprovelo Ministarstvo civilnih poslova 2005. godine pokazalo je da Kina ima oko 573.000 siročadi mlađe od 18 godina.[11]
  • Rusija: Prema ruskim izveštajima iz 2002. citiranim u Njujork tajmsu, 650.000 dece je smešteno u sirotišta. Puštaju ih iz sirotišta sa 16 godina, a 40% postaju beskućnici, dok 30% postaju kriminalci ili počine samoubistvo.[12]
  • Latinska Amerika: Ulična deca su veoma prisutna u Latinskoj Americi; neki procenjuju da u Latinskoj Americi ima čak 40 miliona dece na ulici.[13] Iako nisu sva deca sa ulice siročad, sva ulična deca rade i mnoga nemaju značajnu podršku porodice.[14]
  • Sjedinjene Države: Oko 2 miliona dece u Sjedinjenim Državama (ili oko 2,7 odsto dece) ima preminulu majku ili oca. Oko 100.000 dece je izgubilo oba roditelja.[15]

Istorija uredi

Ratovi, epidemije (kao što je SIDA), pandemije i siromaštvo[16] doveli su do toga da mnoga deca postanu siročad. Drugi svetski rat (1939-1945), sa svojim ogromnim brojem mrtvih i ogromnim kretanjima stanovništva, ostavio je veliki broj siročadi u mnogim zemljama — sa procenama za Evropu u rasponu od 1.000.000 do 13.000.000. Judt (2006) procenjuje da je u Čehoslovačkoj bilo 9.000 dece bez roditelja, 60.000 u Holandiji, 300.000 u Poljskoj i 200.000 u Jugoslaviji, plus mnogo više u Sovjetskom Savezu, Nemačkoj, Italiji, Kini i drugde.[17]

U literaturi uredi

 
Mime nudi hranu mladom Zigfridu, siročetu koje odgaja; Ilustracija Artura Rakama za Zigfrida Riharda Vagnera

Likovi siročadi su izuzetno česti kao književni protagonisti, posebno u književnosti za decu i fantastici.[18] Nedostatak roditelja ostavlja likove da vode interesantnije i avanturističnije živote, oslobađajući ih porodičnih obaveza i kontrole, i lišavajući ih prozaičnijih života. To stvara likove koji su samozatajni i introspektivni i koji teže naklonosti. Siročad može metaforički tražiti samorazumevanje kroz pokušaj da saznaju svoje korene. Roditelji takođe mogu biti saveznici i izvori pomoći deci, a uklanjanje roditelja otežava poteškoće lika. Roditelji, štaviše, mogu biti irelevantni za temu koju pisac pokušava da razvije, a ostavljanje lika bez roditelja oslobađa pisca od potrebe da oslikava tako irelevantan odnos; ako je jedan odnos roditelj-dete važan, uklanjanjem drugog roditelja sprečava se komplikovanje neophodnog odnosa. Sve ove karakteristike čine siročad privlačnim likovima za autore.

Siročad su uobičajena u bajkama, kao što je većina varijanti Pepeljuge.

Brojni poznati autori su napisali knjige o siročadi. Primeri iz klasične književnosti uključuju Džejn Ejr Šarlote Bronte, Olivera Tvista Čarlsa Dikensa, Toma Sojera i Haklberi Fina Marka Tvena, En od Zelenih zabata L. M. Montgomerija, Džuda Opskurnog Tomasa Hardija i Gospodara prstenova Dž. R. R. Tolkina. Među novijim autorima, A. Dž. Kronin, Lemoni Sniket, A. F. Koniglio, Roald Dal i Dž. K. Rouling, kao i neki manje poznati autori poznate siročadi poput Litle Orfan Eni, koristili su siročad kao glavne likove. Jedna priča koja se ponavlja bila je odnos koji siroče može imati sa odraslom osobom izvan njihove uže porodice, kao što se vidi u drami Orfani Lajla Keslera.

Siročad su posebno česti kao likovi u stripovima. Skoro svi najpopularniji heroji su siročad: Supermen, Betmen, Spajdermen, Robin, Fleš, Kapetan Marvel, Kapetan Amerika i Zeleni Strelac su svi ostali siročad. Siročad su takođe veoma česta među zlikovcima: Bejn, Katvuman i Magneto su primeri. Lek Lutor, Dedpul i Karnidž takođe mogu biti uključeni na ovu listu, iako su oni ubili jednog ili oba svoja roditelja. Sporedni likovi sa kojima su se sprijateljili junaci takođe su često siročad, uključujući Njuboj Lidžen i Rika Džonsa.

Reference uredi

  1. ^ ὀρφανός, Henry George Liddell, Robert Scott, A Greek–English Lexicon, on Perseus
  2. ^ „Definition of ORPHAN”. www.merriam-webster.com (na jeziku: engleski). 
  3. ^ „Hrvatski jezični portal”. Pristupljeno 26. 8. 2019. 
  4. ^ The Shorter Oxford English Dictionary, 3rd edition "One deprived by death of father or mother, or (usu.) of both; a fatherless or motherless child."
  5. ^ „orphan”. Dictionary.com. 
  6. ^ „USCIS definition for immigration purposes”. Arhivirano iz originala 30. 07. 2019. g. Pristupljeno 08. 11. 2021. 
  7. ^ UNAIDS Global Report 2008
  8. ^ See, for example, this 19th-century news story about The Society for the Relief of Half-Orphan and Destitute Children, or this one about the Protestant Half-Orphan Asylum.
  9. ^ USAID/UNICEF/UNAIDS (2002) "Children on the brink 2002: a joint report on orphan estimates and program strategies", Washington: USAID/UNICEF/UNAIDS.
  10. ^ TvT Associates/The Synergy Project (jul 2002). „Children on the Brink 2002: A Joint Report on Orphan Estimates and Program Strategies” (PDF). UNAIDS and UNICEF. Arhivirano iz originala (PDF) 23. 12. 2003. g. 
  11. ^ China to insure orphans as preventative health measure
  12. ^ "A Summer of Hope for Russian Orphans". The New York Times. July 21, 2002.
  13. ^ Tacon, P. (1982). „Carlinhos: the hard gloss of city polish”. UNICEF news. 
  14. ^ Scanlon, TJ (1998). „Street children in Latin America”. BMJ. 
  15. ^ „Parental Mortality and Outcomes among Minor and Adult Children”. papers.ssrn.com. 
  16. ^ Roman, Nicoleta (2017). „Introduction”. Ur.: Roman, Nicoleta. Orphans and Abandoned Children in European History: Sixteenth to Twentieth Centuries. Routledge Studies in Modern European History. Abingdon: Routledge. ISBN 9781351628839. Pristupljeno 25. 11. 2020. „The industrial revolution touched both villages and cities, with migration from one to the other going hand-in-hand with urban overpopulation and severe poverty. Urban population growth also led to an increase in abandonment, the poor swinging between finding work, begging or claiming social assistance from the State as a means of integrating themselves and their family, including their children, into society. 
  17. ^ For a high estimate see I.C.B. Dear and M.R.D. Foot, eds. The Oxford companion to World War II (1995) p. 208; for lower, see Tony Judt, Postwar: a history of Europe since 1945 (2006) p. 21.
  18. ^ Philip Martin, The Writer's Guide to Fantasy Literature: From Dragon's Lair to Hero's Quest, p. 16, ISBN 0-87116-195-8

Literatura uredi

  • Bullen, John. "Orphans, Idiots, Lunatics, and More Idiots: Recent Approaches to the History of Child Welfare in Canada," Histoire Sociale: Social History, May 1985, Vol. 18 Issue 35, str. 133—145
  • Harrington, Joel F. "The Unwanted Child: The Fate of Foundlings, Orphans and Juvenile Criminals in Early Modern Germany (2009)
  • Keating, Janie. A Child for Keeps: The History of Adoption in England, 1918-45 (2009)
  • Miller, Timothy S. The Orphans of Byzantium: Child Welfare in the Christian Empire (2009)
  • Safley, Thomas Max. Children of the Laboring Poor: Expectation and Experience Among the Orphans of Early Modem Augsburg (2006)
  • Sen, Satadru. "The orphaned colony: Orphanage, child and authority in British India," Indian Economic and Social History Review, Oct-Dec 2007, Vol. 44 Issue 4, str. 463—488
  • Terpstra, Nicholas. Abandoned Children of the Italian Renaissance: Orphan Care in Florence and Bologna (2005)
  • Berebitsky, Julie. Like Our Very Own: Adoption and the Changing Culture of Motherhood, 1851-1950 (2000)
  • Carp, E. Wayne, ed. Adoption in America: Historical Perspectives (2003)
  • Hacsi, Timothy A. A Second Home: Orphan Asylums and Poor Families in America (1997)
  • Herman, Ellen. "Kinship by Design: A History of Adoption in the Modern United States (2008) ISBN 978-0-226-32760-0
  • Kleinberg, S. J. Widows And Orphans First: The Family Economy And Social Welfare Policy, 1880-1939 (2006)
  • Miller, Julie. Abandoned: Foundlings in Nineteenth-Century New York City (2007)
  • Nelson, Charles; et al. (2007). „Cognitive Recovery In Socially Deprived Young Children: The Bucharest Early Intervention Project”. Science. 318 (5858): 1937—1940. Bibcode:2007Sci...318.1937N. PMID 18096809. S2CID 1460630. doi:10.1126/science.1143921. 
  • Johnson, Dana; Dole (1999). „International Adoptions: Implications for Early Interventions”. Infants and Young Children. 11 (4): 34. doi:10.1097/00001163-199904000-00008. 
  • Corinna Csáky (2009). Keeping Children Out of Harmful Institutions (PDF) (Izveštaj). Save the Children. Arhivirano iz originala (PDF) 29. 12. 2016. g. Pristupljeno 1. 1. 2019. 
  • Groza, Victor K.; Bunkers, Kelley Mccreery; Gamer, Gary N. (2011). „Vii. Ideal Components and Current Characteristics of Alternative Care Options for Children Outside of Parental Care in Low-Resource Countries”. Monographs of the Society for Research in Child Development (na jeziku: engleski). 76 (4): 163—189. JSTOR 41408761. doi:10.1111/j.1540-5834.2011.00632.x. 
  • Gabel, Shirley Gatenio; Kamerman, Sheila B. (2012). Assessing child well-being in developing countries. Global Child Poverty and Well-Being (na jeziku: engleski). str. 245—260. ISBN 9781447301141. doi:10.2307/j.ctt9qgppd.15. 
  • Oliver, Christine and Peter Aggleton (2000). Coram's Children: Growing Up in the Care of the Foundling Hospital: 1900-1955. Coram Family. ISBN 978-0-9536613-1-2. 
  • Segedin, Andy (17. 5. 2016). Hamilton Boosts Orphanage's Story, History”. The NonProfit Times. Arhivirano iz originala 2016-11-27. g. 
  • America Past and Present Online-Charles Loring Brace, The Life of The Street Rats. 1872. Arhivirano iz originala 27. 5. 2006. g. 

Spoljašnje veze uredi

  Mediji vezani za članak Siroče na Vikimedijinoj ostavi