Soto (jezik)

језик

Soto[5] ili sesoto (sot. Sesotho), poznat i kao južni soto ili južni sesoto[6], južni je bantu jezik grupe soto-tsvana (S.30) koji se govori prvenstveno u Južnoafričkoj republici, gde je jedan od jedanaest službenih jezika, u Zimbabveu, gde je jedan od šesnaest službenih jezika i u Lesotu, gde je i nacionalni jezik.

soto
sesoto
Govori se uLesoto, Južnoafrička Republika
Etnička pripadnostBasoto
Broj govornika
5,6 miliona (2001—2011)[1]
7,9 miliona L2 speakers u Južnoafričkoj Republici (2002)[2]
latinična Sesoto ortografija
Soto brajeva azbuka
Potpisani soto
Zvanični status
Službeni jezik u
Lesoto
Južnoafrička republika
Zimbabve
RegulišePan južnoafrički jezički odbor
Jezički kodovi
ISO 639-1st
ISO 639-2sot
ISO 639-3sot
Glotologsout2807[3]
S.33[4]
Lingosfera99-AUT-ee uključ. varijetete od 99-AUT-eea do 99-AUT-eee

Poput svih bantu jezika, sesoto je aglutinativni jezik, koji koristi brojne sufikse, promenska pravila i pravila za izvođenje za izgradnju celovitih reči.

Reference uredi

  1. ^ soto na sajtu Ethnologue (18. izd., 2015)
  2. ^ Webb, Vic. 2002. „Language in South Africa: the role of language in national transformation, reconstruction and development.” Impact: Studies in language and society, 14:78
  3. ^ Hammarström, Harald; Forkel, Robert; Haspelmath, Martin; Bank, Sebastian, ur. (2016). „Južni soto”. Glottolog 2.7. Jena: Max Planck Institute for the Science of Human History. 
  4. ^ Jouni Filip Maho, 2009. New Updated Guthrie List Online
  5. ^ „Sotho”. Oxford English Dictionary (3rd izd.). Oxford University Press. septembar 2005.  (Potrebna je pretplata ili članska kartica javne biblioteke UK.)
  6. ^ Istorijski pisan i kao Suto, Sutu, Sisuto, ili Sesutu.

Literatura uredi

  • Batibo, H. M., Moilwa, J., and Mosaka N. 1997. The historical implications of the linguistic relationship between Makua and Sotho languages. In PULA Journal of African Studies, vol. 11, no. 1
  • Doke, C. M., and Mofokeng, S. M. Textbook of Southern Sotho Grammar. Cape Town: Longman Southern Africa, 3rd. impression. 1974. ISBN 978-0-582-61700-1..
  • Ntaoleng, B. S. 2004. Sociolinguistic variation in spoken and written Sesotho: A case study of speech varieties in Qwaqwa. M.A. thesis. University of South Africa.
  • Tšiu, W. M. 2001. Basotho family odes (Diboko) and oral tradition. M.A. thesis. University of South Africa

Spoljašnje veze uredi

Softver uredi