Srpska pravoslavna crkva Sv. Nikole u Žablju
Srpska pravoslavna crkva Sv. Nikole u Žablju sa pokretnim stvarima u njoj koje su od posebnog kulturnog i istorijskog značaja nalazi se na teritoriji opštine Žabalj, u Žablju, u ulici Žarka Zrenjanina na broju 34, u privatnoj svojini. Sagrađena je 1835. godine.[1][2]
Srpska pravoslavna crkva Sv. Nikole u Žablju | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Žabalj |
Opština | Žabalj |
Država | Srbija |
Vrsta spomenika | spomenik kulture |
Vreme nastanka | 1835 |
Tip kulturnog dobra | nepokretno kulturno dobro |
Nadležna ustanova za zaštitu | Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture Vojvodine |
www |
Istorijat
urediSrpska pravoslavna crkva Sv. Nikole u Žablju je sagrađena 1835. godine. Sagrađena je na mestu starijeg hrama iz 1732. godine. Taj hram po arhivskim podacima je stradao u požaru. Kada je crkva završena osveštao ju je bački vladika Georgije Hranislav u maju iste godine.[2]
O crkvi
urediCrkva je građena kao jednobrodna građevina sa polukružnom oltarskom apsidom na istočnoj strani i zvonikom nad zapadnim pročeljem. Zasvedena je poluobličastim svodom. Jedanaest lučno postavljenih prozora osvetljava unutrašnji prostor.[1]
Postoje tri ulaza od kojih je zapadni najbogatije dekorisan. Bočne fasade su naglašene pilastrima koji se završavaju jonskim polukapitelima. Horizontalna podela izvedena je kordonskim vencima iznad sokla i prozorskih lukova. Zidne površine su omalterisane i okrečene a krov je pokriven falcovanim crepom.[1]
Niski zidani ikonostas od tamnoljubičastog mermera, rad Josifa Gajgera, završen je 1885. godine. Ikonostas je jedinstven u našim krajevima. Građen je po nacrtu Svetozara Ivačkovića 1884. godine u stilu bidermajera.[2] Josif Gajger je oslikao i predstavu Sv. Trojstva u kaloti apside. Na severnom zidu su predstave Sv. Georgija i Sv. Alimpija stolpnika, koje se smatraju da su rad Dušana Aleksića. U oltaru, na južnom zidu naosa, severnom i južnom zidu priprate i horu nalaze se uljane slike novijeg datuma, bez estetske i umetničke vrednosti.[1] Hram je stradao u Mađarskoj buni 1848/49. godine i obnovljen je 1851. godine.[2] Crkva je građevina jasnih stilskih karakteristika i predstavlja veoma uspeo primer klasicističke arhitekture sakralnog karaktera.
Crkav danas
urediSrpska pravoslavna crkva Sv. Nikole u Žablju je utvrđena za spomenik kulture 2000. godine i kao takva podleže merama očuvanja izvornog izgleda spoljašnje arhitekture i enterijera, kao i pokretnih dobara koja se nalaze u crkvi.[1]
Crkva je posvećena prenosu moštiju Sv. Nikole i u njoj žitelji Žablja i okoline proslavljaju hramovnu slavu.[3]
Vidi još
urediReference
uredi- ^ a b v g d „Odluka o utvrđivanju srpske pravoslavne crkve Sv. Nikole u Žablju za spomenik kulture”. Pravno informacioni sistem Republike Srbije. Pristupljeno 29. 11. 2020.
- ^ a b v g „Crkva Sv. Nikole Žabalj”. Pravoslavlje. Pristupljeno 29. 11. 2020.
- ^ „Prenos moštiju Svetog Nikolaja u Eparhiji bačkoj”. Srpska pravoslavna crkva. Pristupljeno 29. 11. 2020.
Spoljašnje veze
uredi- Spisak značajnih nepokretnih kulturnih dobara u Vojvodini Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. jul 2019)