Staničenje je naselje Grada Pirota u Pirotskom okrugu. Prema popisu iz 2011. ima 457 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 609 stanovnika).

Staničenje
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPirotski
GradPirot
Stanovništvo
 — 2011.Pad 457
Geografske karakteristike
Koordinate43° 12′ 07″ S; 22° 30′ 17″ I / 43.201833° S; 22.504833° I / 43.201833; 22.504833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina512 m
Staničenje na karti Srbije
Staničenje
Staničenje
Staničenje na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj010
Registarska oznakaPI

Ovde je pronađena antička nekropola tokom radova na istočnom kraku Koridora 10.[1] Još jedan lokalitet pronađen je 2017. godine.[2]

Ovde se nalaze Begov most u Staničenju, Železnička stanica Staničenje i Votivna dvokolica iz Staničenja.

Istorija uredi

Po izveštaju iz 1896. godine u mestu je bila srpska osnovna četrvororazredna škola sa 43 učenika. Po razredima: 12, 10. 8, 13.[3]

 
Staničenje - Begov most


Demografija uredi

U naselju Staničenje živi 518 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 47,7 godina (46,0 kod muškaraca i 49,4 kod žena). U naselju ima 207 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,94.

 
Staničenje juli 2021.g.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1948. 1.388
1953. 1.395
1961. 1.299
1971. 1.090
1981. 845
1991. 742 742
2002. 609 610
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[5]
Srbi
  
598 98,19%
Romi
  
9 1,47%
Makedonci
  
1 0,16%
nepoznato
  
1 0,16%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Crkva uredi

U selu se nalazi crkva Sv. Nikole, najstarija crkva u Ponišavlju. U pitanju je jednobrodna građevina s kraja 13. veka, koja je živopisana 1331/32. godine. Na sačuvanom ktitorskom natpisu piše: izvoljenjem Oca i svršenjem Sina i pospešenjem Svetoga Duha, sazda se i oslika ovaj hram Sv. Nikole o trošku Arsenija i Jefimije i Konstantina (...) u dane blagovernog cara Ivana Asena, a kod gospodina Belaura godine 1331-1332.

Reference uredi

  1. ^ Još jedan arheološki lokalitet na Koridoru 10 biće zatrpan! („Večernje novosti“, 31. jul 2015)
  2. ^ Otkriven još jedan arheološki lokalitet na Koridoru 10 („Politika”, 23. mart 2017)
  3. ^ "Otadžbina", Beograd 1896. godine
  4. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  5. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  6. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi