Stanovništvo Južnog Sudana

Južni Sudan je država centralne Afrike u kojoj živi približno 7 do 9 miliona stanovnika, koji žive na oko 620.000 km². Stanovništvo ove zemlje je etnički veoma raznoliko i sastoji se iz preko 200 naroda. Shodno tome veliki je i broj jezika koji se koristi na ovom prostoru. Najgušće su naseljeni južni delovi zemlje, a najveći gradovi su Džuba, Malakal, Vav, Jambjo i dr. U pogledu religijske pripadnosti, narodi Južnog Sudana ispovedaju najviše hrišćanstvo, ali značajan udeo čine i tradicionalna afrička verovanja (animizam, spiritualizam).

Demografija Južnog Sudana
Pripadnik naroda Dinke
Broj stanovnika8.260.490
Gustina naseljenosti13.3 st./km²
Prirast stanovništva28,5 ‰
Natalitet50,5 ‰
Mortalitet22,0 ‰
Dužina života42.0
Fertilitet6,70 ‰
Smrtnost odojčadi102,0 ‰
Stopa migracijen/p
Starosna struktura
0—14 godina44,3 %
15—64 godine53 %
65 i više2,7 %
Polna struktura
Ukupno1,07 muškaraca/žena
do 151,12 muškaraca/žena
15—64 godine1,02 muškaraca/žena
65 i više1,36 muškaraca/žena
Narodi
NacionalnostJužnosudanci
Većinske etničke grupeDinke, Nuer, Azande
Manjinske etničke grupeBari, Šiluk
Jezici
Zvaničniengleski
Ostalidinka, nuerski, šiluk, bari, arapski

Razmeštaj stanovništva uredi

Posmatrajući razmeštaj stanovnika po regijama, uočljivo je da u Bahr el Gazalu i Gornjem Nilu živi po 2.500.000 stanovnika, dok samo u južnom delu zemlje u Ekvatoriji ima čak 4.500.000 stanovnika. Prema procenama misije Ujedinjenih nacija u Sudanu, Južni Sudan naseljava između 7,5 i 9,7 miliona ljudi[1]. Na osnovu zvaničnog popisa na teritoriji Sudana koji je sproveden 2008. godine, komisija je došla do brojke od 8.260.490[2] stanovnika u Južnom Sudanu, dok su sa druge strane vlasti te zemlje naredne godine došli do brojke od 11-13 miliona[3].

Najgušće naseljen vilajet je Centralna Ekvatorija sa gradom Džuba, gde živi preko 2,5 miliona ljudi ili preciznije 109 stanovnika po km². Sa druge strane, najređe naseljeni su Istočna Ekvatorija sa 2,7 st./km² i Zapadni Bahr el Gazal sa 3,5 st./km². Glavni grad Džuba je najveći grad Južnog Sudana sa 250.000 stanovnika prema procenama iz 2008. godine[4]. Slede Malakal (165.000), Vav (137.000) i Rumbek (100.000).

Narodi uredi

U Južnom Sudanu živi veliki broj naroda, tačnije oko 200 etničkih grupa. Mnoge od njih broje svega stotinak ili nešto više pripadnika, ali su očuvale svoj identitet, jezik i običaje. Najbrojniji narod ove zemlje su Dinke, kojih ima između 2,5 i 3 miliona, što čini trećinu ukupnog broja stanovnika[5]. Druga najvažnija grupa Južnog sudana je Nuer, tradicionalni neprijatelji Dinki, kojih ima oko 2 miliona[6]. Dinke živi širom severnog i centralnog dela zemlje u vilajetima Severni Bahr el Gazal, El Buhajrat, Varab, Zapadni Bahr el Gazal i manjim delom Gornji Nil, dok sa druge strane Nueri čine većinu u istočnom delu države u vilajetu Džonglej i jednim delom Gornji Nil i El Vahda. Slede ih Azande na jugozapadu zemlje u vilajetu Zapadna Ekvatorija kojih ima oko jedan milion[7]. Značajan udeo čine i etničke grupe Šiluk na severoistoku Južnog Sudana (500.000)[8], pa zatim Lotuka, Bari, Kuku i dr. Na severozapadu živi i značajna zajednica sudanskih Arapa.

Jezici i religija uredi

Zvanični jezici Južnog sudana su arapski i engleski. Oba su u ravnopravnoj upotrebi i njime se služi većina stanovnika. Arapski je „narodni“ jezik, dok se engleski koristi u politici, pravima, nauci i obrazovanju[9]. Nakon proglašenja nezavisnosti, koja se očekuje 9. jula 2011. godine, jedini zvanični jezik ostaće engleski. Osim pomenutih, u Južnom Sudanu u upotrebi je i nekoliko regionalnih jezika. Najviše govornika služi se jezikom dinka, oko 2-3 miliona, sledi ga nuerski jezik sa približno milion govornika, zande takođe oko milion, zatim bari i šiluk sa po 420, odnosno 200 hiljada[10]. Osim pomenutih u upotrebi su još oko 150 različitih jezika, kojima se služe etničke grupe širom Južnog Sudana.

Na osnovu nekih izvora u Južnom Sudanu su najzastupljenija tradicionalna afrička verovanja (animizam, spiritualizam, totemizam), sa izraženom hrišćanskom manjinom[11]. Međutim, prema navodima iz 2011. godine, čak četiri miliona stanovnika Južnog Sudana, tj. približno polovina od ukupnog broja praktikuje hrišćanstvo i pripada anglikanskoj crkvi Sudana[12]. Uprkos tome, veliki broj naroda Južnog Sudana zadržao je svoja tradicionalna verovanja i običaje. Tako Dinke, veruju u duhove predaka, sa kojima komuniciraju preko medijuma u svojim domovima[13].

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „UN Sudan”. Arhivirano iz originala 03. 01. 2011. g. Pristupljeno 24. 6. 2011. 
  2. ^ „Popis stanovništva u Sudanu 2008. godine”. Pristupljeno 24. 6. 2011. 
  3. ^ „Procena broja stanovnika vlasti Južnog Sudana 2009. godine”. Arhivirano iz originala 15. 02. 2011. g. Pristupljeno 24. 6. 2011. 
  4. ^ „Stanovništvo Džube 2008. godine”. Pristupljeno 24. 6. 2011. 
  5. ^ „Narod Dinke u Južnom Sudanu”. Arhivirano iz originala 21. 06. 2013. g. Pristupljeno 24. 6. 2011. 
  6. ^ „Narod Nuer u Južnom Sudanu”. Arhivirano iz originala 02. 01. 2011. g. Pristupljeno 24. 6. 2011. 
  7. ^ „Narod Azande u Južnom Sudanu”. Arhivirano iz originala 18. 07. 2011. g. Pristupljeno 24. 6. 2011. 
  8. ^ „Narod Šiluk u Južnom Sudanu”. Arhivirano iz originala 13. 06. 2020. g. Pristupljeno 24. 6. 2011. 
  9. ^ „Jezici Južnog Sudana prema Ustavu” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 29. 06. 2011. g. Pristupljeno 24. 6. 2011. 
  10. ^ „Jezici Južnog Sudana”. Pristupljeno 24. 6. 2011. 
  11. ^ „Verovanja u Sudanu”. Pristupljeno 24. 6. 2011. 
  12. ^ „Religija u Južnom Sudanu”. Arhivirano iz originala 26. 07. 2011. g. Pristupljeno 24. 6. 2011. 
  13. ^ „Običaji Dinka”. Arhivirano iz originala 21. 06. 2013. g. Pristupljeno 24. 6. 2011. 

Literatura uredi

  • Vujadinović, S. (2009): Regionalna geografija Afrike, Geografski fakultet, Beograd.
  • Grupa autora (2006): Atlas Afrike, Monde Neuf-Politika, Beograd
  • Grupa autora (2004): Enciklopedijski atlas sveta, Mono i Manjana, Beograd

Spoljašnje veze uredi

Galerija uredi