Staparska gradina je arheološko nalazište koje se nalazi se iznad klanca reke Đetinje, u ataru sela Stapari, na 11 km zapadno od Užica.[1]

Staparska gradina
Opšte informacije
MestoStapari
OpštinaUžice
Država Srbija
Vrsta spomenikaarheološko nalazište
Vreme nastankaneolit

Naselje u Staparima lokalizovano je na gradinskom uzvišenju sa nadmorskom visinom od 666 m, neposredno iznad tunela i stare železničke pruge uskog koloseka, koja je Užice povezivala sa Sarajevom. Taj u osnovi dosta strm breg, poznat kao Velika gradina, na svojoj severozapadnoj strani gradi manji plato odakle se postepeno spušta prema svojoj jugoistočnoj strani.

Arheološka istraživanja uredi

Obimna istraživanja sa više blok sondi, izvršena u periodu između 1956. i 1958. godine, pokazala su da se radi o naselju dubokih i dobro sačuvanih slojeva i spada u jedno od najznačajnijih gradinskih naselja u zapadnoj Srbiji. Stratigrafija sloja dubine 3,5 metra pokazuje tri horizonta stanovanja: najniži i najstariji sloj odgovara neolitu, srednji sloj odgovara vinčansko-pločničkoj fazi i treći iz perioda bronzanog doba. U toku istraživanja u slojevima naselja otkriveni su masivni ostaci nadzemnih stambenih objekata i dosta dobro očuvani elementi tri kuće, a u najdubljem najstarijem sloju i zemunične jame. Značajno je istaći da je u naselju pronađen relativno veliki depo žitarica, u kome dominira pšenica koja vodi poreklo iz agri-kulturnih vrsta prednje Azije.

Naselje u Staparima najverovatnije je nastalo u punom razvoju neolitske epohe i egzistiralo sve do bronzanog doba. Eksponati nađeni na ovom lokalitetu nalaze se u Narodnom muzeju u Užicu.

Reference uredi

  1. ^ Zotović, Dr Mihailo. „Gradinska naselja-neolit” (PDF). Grad Užice. Arhivirano iz originala (PDF) 3. 3. 2016. g. Pristupljeno 12. 2. 2017. 

Spoljašnje veze uredi