Stari grad Klobuk (Trebinje)

Klobuk je srednjovjekovni grad u Republici Srpskoj, podignut na platou Mirotinskih greda kraj sela Klobuk (Trebinje). Nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine.

Klobuk
Stari grad Klobuk

Istorija uredi

Stari grad Klobuk se nalazi na kosom platou Mirotinskih greda, iznad sela Aranđelova i doline rječice Sušice ispod strmih stijena na jugu i sela Klobuk na sjeveru.

Pretpostavlja se da je sagrađen u 9. vijeku. U djelu Konstantina Porfirogeneta O upravljanju carstvom polovinom 10. vijeka navodi u oblasti Travunije grad u župi Vrm. Tvrđava se spominje i za vrijeme kneza Vojislava u 11. vijeku.[1] Grad Klobuk je u sastavu države Nemanjića do 1377. godine kada ovaj kraj prelazi u ruke bosanske vlastele. Najprije je bio u posjedu vlastele Sankovića, a zatim od 1395. do 1442. godine u posjedu Pavlovića koji su osvojili Sankoviće. Od Pavlovića ga preotima Stefan Vukčić Kosača 1438. godine.[2] Tokom 15. vijeka u njemu je u ime gospodara vladao knez, a uz njega i kastelan kao vojni zapovjednik.[3]

Turci su zauzeli Klobuk 1477. godine, a od tada je u Klobuku stalno smještena posada turske vojske; koja se u tvrđavi zadžala sve do 1878. godine, kada su pružili žestok otpor austrougarskim snagama. Tvrđava dobija na značaju posle Karlovačkog mira 1699. godine, kada postaje istaknuta tačka prema posjedima Velecije u Dalmaciji i prema Crnoj Gori.[4] Za vrijeme Osmanlija, pripadao je Hercegovačkom sandžaku.

Unutar Klobuka ispred nekadašnje crkve, na čijim temeljima je sagrađena džamija nalazi se stećak plemića Vukosava Zemlića[5][6] , na kome piše „Ase leži Vukosav Zemlić”[7]. Od nekadašnjeg grada danas su samo bolje sačuvane kule u visini do 6 metara.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Ševo 2004, str. 80.
  2. ^ Spasić, Palavestra, Mrđenović 1991, str. 191.
  3. ^ Kovačević-Kojić 1978, str. 238.
  4. ^ Ševo 2004, str. 80-81.
  5. ^ Ševo 2004, str. 81.
  6. ^ Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine 1988, str. 183.
  7. ^ KONS: Stari grad Klobuk, graditeljska cjelina

Literatura uredi

  • Ševo, Ljiljana (2004). Kulturna baština Republike Srpske. Novi Sad: Pravoslavna reč. ISBN 978-86-7530-116-5. 
  • Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine. 3. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. 1988. str. 183. 
  • Spasić, Palavestra, Mrđenović, Dušan;Aleksandar;Dušan (1991). Rodoslovne tablice i grbovi srpskih dinastija i vlastele. Beograd. ISBN 978-86-7685-007-5. 
  • Kovačević-Kojić, Desanka (1978). Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države. Sarajevo.