Suševlje
Suševlje (Suševje) je naseljeno mesto grada Leskovca u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 136 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 228 stanovnika).
Suševlje | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Jablanički |
Grad | Leskovac |
Stanovništvo | |
— 2011. | 136 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 47′ 35″ S; 22° 07′ 05″ I / 42.793° S; 22.118166° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 836 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 016 |
Registarska oznaka | LE |
Položaj i tip uredi
Selo leži na desnoj strani J. Morave na zemljištu visokom od 500 do 800 m. Okolna naselja su: Bričevje sa severoistoka Garinje, Ljutež sa JI i druga. Stanovnici se služe vodom sa izvora. Poznatiji su izvori: Jastrebov Kladenac, Cvetkova Padina, Sinički Kladenac, Makoviški Kladenac itd. Pojedini krajevi atara zovu se: Makovište, Goveđa Glava, Cer, Glog, Cvetkova Padina, Ostrilo, Jezero, Jankovica, Durićevo Gumno, Sredobrdina, Sredna Torina, Sinača, Baba Pejkin Rid, Kunjak, Kolova Ornica, Strmec, Popova Rosulja, Drenje, Lebedska Padina, Lađa, Bučje, Samarova Bara, Bojićeva Čuka, Ravnište, Azirova Njiva, Latinsko Crkvište, Meanište, Popova Luka (kraj J. Morave), Slanište, Spaiski Ora, Luka, Caričina i Caričin Potok. Suševje je razbijenog tipa. Pojedine grupe kyća zovu se po nazivu mesta gde se nalaze (Makovište, Goveđa Glava, Pričje, Sinički rid) ili po rodovima koji u njima žive (Rakinci, Radiljovci, Piskuljinci, Ćorđijanci, Mitinci). U svemu selo ima 60 domova 1958.
Prošlost sela uredi
Potes Latinsko Crkvište leži pored mahale Rakinci. Sada su tamo njive i livade. Ostataka od starina nema. Stariji seljaci govore, da je nekada atar Suševja sav bio pod šumom. U drugoj polovini XVIII veka tu su se počeli naseljavati doseljenici koji su osnovali selo. Prvo su došli preci današnjih rodova Piskuljinci i Radiljovci. Posle njih su dolazili preci ostalih rodova (Deda Ilijinci, Rakinci itd). Selo, i ako nosi ime Suševje, je dosta bogato vodom. Po bogatstvu u vodi i plodnosti zemljišta ovo je poznato naselje. U tom poglkedu od okolnih sela ispred njega se nalazi samo selo Graovo. U baštama Suševja 1956. g. bilo je paradajza teških pola kilograma; seoski vinogradi zasađeni pre oko 30 godina, još ni jedne rodine nisu bili bez roda; voćarstvo je dobro razvijeno itd. Mesto Durićevo Gumno dobilo je ime po nekadašnjem spahiji. - Na mestu Spaiski Ora bilo je staro orahovo drvo. Tu se nalazi i „lepa voda". - Na mestu Poljakovo jednom je selo dodelilo njivu nekom poljaku. - Azirova Njiva zove se po nekom muslimanu. Za nazive Caričin Potok i Caričina ne čuju se nikakve priče. Meanište je mesto pored J. Morave. Tamo su bile dve mehane, koje su držali seljaci iz Suševja (Deda Andreja i Deda Krsta). Mehane su bile zatvorene „kada je proradio voz". Prilikom građenja železničke pruge na mestu Bunavejski Potok bile su barke. U njima su stanovali Italijani, koji su bili zidari i tehničari. Seoska slava je na dan Sv. Nikole „proletnjeg". Preslava je prvog maja kod mesta Stari Zapis. Ona je zavedena 1957. g., jer su tada seljaci sproveli električio osvetljenje u Suševju. O većim praznicima stanovnici nocećyjy crkvu u varašici Predejanu.[1]
Demografija uredi
U naselju Suševlje živi 198 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 44,5 godina (42,1 kod muškaraca i 47,3 kod žena). U naselju ima 74 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,08.
Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 1 | 0 | ||
80+ | 6 | 1 | ||
75—79 | 5 | 8 | ||
70—74 | 6 | 15 | ||
65—69 | 12 | 13 | ||
60—64 | 1 | 3 | ||
55—59 | 1 | 4 | ||
50—54 | 9 | 6 | ||
45—49 | 12 | 10 | ||
40—44 | 12 | 10 | ||
35—39 | 7 | 5 | ||
30—34 | 5 | 2 | ||
25—29 | 7 | 4 | ||
20—24 | 17 | 7 | ||
15—19 | 7 | 11 | ||
10—14 | 3 | 4 | ||
5—9 | 4 | 3 | ||
0—4 | 5 | 2 | ||
Prosek : | 42,1 | 47,3 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 108 | 40 | 56 | 8 | 4 | 0 |
Ženski | 99 | 17 | 58 | 22 | 2 | 0 |
UKUPNO | 207 | 57 | 114 | 30 | 6 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 43 | 1 | 0 | 0 | 2 |
Ženski | 5 | 2 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 48 | 3 | 0 | 0 | 2 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 17 | 2 | 2 | 6 |
Ženski | 0 | 0 | 1 | 1 | 0 |
UKUPNO | 0 | 17 | 3 | 3 | 6 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 4 | 0 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 4 | 0 | 0 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 0 | 0 | 0 | 9 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 1 | |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 10 |
Reference uredi
- ^ Dr. J. F. Trifunovski, Grdelička Klisura, Leskovac, 1964, 119-120 strana
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.