Tambovska pobuna

једна од највећих и најбоље организованих сељачких побуна која је изазвала бољшевичку владу током Руског грађанског рата.

Tambovska pobuna 1920–1922. bila je jedna od najvećih i najbolje organizovanih seljačkih pobuna koja je izazvala boljševičku vladu tokom Ruskog građanskog rata.[1] Ustanak se dogodio na teritoriji savremene Tambovske oblasti i delu Voronješke oblasti, manje od 480 km (300 mi) jugoistočno od Moskve.

U sovjetskoj istoriografiji, pobuna je nazvana Antonovščina („Antonovska pobuna“), tako nazvana po Aleksandru Antonovu, bivšem funkcioneru Socijalističke revolucionarne partije, koji se suprotstavljao vladi boljševika. Počela je u avgustu 1920. otporom nasilnoj konfiskaciji žita i prerastao je u gerilski rat protiv Crvene armije, jedinica Čeke i sovjetskih ruskih vlasti. Glavninu seljačke vojske uništila su velika pojačanja Crvene armije hemijskim oružjem u leto 1921,[2] manje grupe su nastavile su da budu dio pobune do sledeće godine. Procenjuje se da je tokom gušenja ustanka uhapšeno oko 100.000 ljudi, a ubijeno oko 15.000.

Sovjeti su taj pokret kasnije prikazali kao anarhični banditizam, slično drugim levičarskim antiboljševičkim pokretima koji su im se suprotstavljali tokom ovog perioda.

Aleksandar Antonov (u sredini) i njegovo osoblje

Reference uredi

  1. ^ Conquest 1986, str. 51–53; Werth 1999, str. 108.
  2. ^ Figes 1997, str. 768.

Literatura uredi

Dodatna literatura uredi