Teksaška revolucija

Teksaska revolucija (engl. Texas Revolution) bila je pobuna koju su pokrenuli kolonisti (prvenstveno iz Sjedinjenih Država) u meksičkoj pokrajini Teksas protiv sve više centralističke meksičke vlade. Nakon desetljeća političkih i kulturnih sukoba između meksičke vlade i sve većeg broja američkih naseljenika u Teksasu, neprijateljstva su eskalirala u oktobru 1835. godine. Teksašani nemaju jedinstven stav da li je krajnji cilj bio nezavisnost ili povratak na meksički ustav iz 1824. godine. Dok su predstavnici u Konsultaciji (prelaznoj vladi) raspravljali o motivima rata, Teksašani i veći broj dobrovoljaca iz Sjedinjenih Država poražen je od strane manjih garnizona meksičke vojske sredinom decembra 1835. godine.

Teksaska revolucija

Putanje raznih kampanja tokom Teksaške revolucije.
Vreme2. oktobar 1835 – 21. april 1836.
(6 meseci, 2 sedmice i 5 dana)
Mesto
Ishod Sporazum u Velasku
Teritorijalne
promene
De facto Teksaška nezavisnost od Centralističke Republike Meksiko
Sukobljene strane
Republika Teksas Centralistička Republika Meksiko
Komandanti i vođe
Sem Hjuston Ranjen
James Fannin (RZ) Pogubljen
William Travis 
James Bowie 
Dejvi Kroket 
Frank W. Johnson
Edward Burleson
Stephen F. Austin
Džordž Fišer
Antonio López de Santa Anna (RZ)
Vicente Filisola
Martín Perfecto de Cos (RZ)
Jačina
2,000 6,500
Žrtve i gubici
700 mrtvih
100 ranjenih
1,000 mrtvih
500 ranjenih

Konsultacija je odlučila da proglasi nezavisnost i osnuje privremenu vladu, čiji su unutrašnji sukobi doveli do političke paralize i smanjene efikasnosti upravljanja u Teksasu. Kao loša zamisao ispostavila se invazija na Matamoros koja je tek osnovanu vojsku Teksasa koštala preko potrebnih dobrovoljaca. U martu 1836. godine, drugom političkom koncencijom proglašena je nezavisnost i određeno je rukovodstvo nove Republike Teksas.

Da bi povratio dostojanstvo Meksiku, predsjednik Antonio Loper de Santa Ana je obeća da će lično povratiti Teksas. Vojska je u Teksas ušla sredinom februara 1836. godine, što su Teksašani dočekali potpuno nespremni. Meksički general Hose de Urea predvodio je kontingent vojske u golijadskoj kampanji na teksaskoj obali, pobijedivši sve teksaske trupe na svom putu, pogubivši većinu onih koji su se predali. Santa Ana je predvodio snage na San Antonio de Baksar, gdje su njegove trupe porazile garnizon Teksašana u bitci za Alamo, ubijajući skoro sve branioce.

Sljedeći mjesec, novostvorena teksaska vojska pod komandom Sema Hjustona povukla se na granicu sa Luizijanom. Hjuston je 31. marta zaustavio svoje ljude na obali rijeke Brazos i sljedeće dvije sedmice Teksašani su bili podvrgnuti žestokoj vojnoj obuci. Zadovoljan uspjehom i nesvjestan snage neprijatelja, Santa Ana je podijelio svoje trupe. Hjustonova vojska je 21. aprila je sprovela iznenadni napad na Santa i njegove snage u bitka kod bitci kod San Hasinta. Meksičke snage su brzo usmjerene, a osvetoljubivi Teksašani su pogubili većinu onih koji su se pokušali predati. Santa Ana je uzet kao talac; u zamjenu za svoj život, naredio je povlačenje vojske južno od rijeke Rio Grande. Meksiko je odbio da prizna Republiku Teksas, a sukob između dvije države se nastavio sve do četrdesetih godina 19. vijeka. Aneksija Teksasa kao dvadesetosme države Sjedinjenim Državama, 1845. godine, dovela je do meksičko-američkog rata.

Pozadina uredi

Nakon neuspjelog pokušaja Francuske da kolonizuje Teksas u kasnom 17. vijeku, Španija je razvila plan da naseli region.[1] Na njegovom južnom obodu, duž rijeka Medine i Nueces, španski Teksas se graničio sa provincijom Koavila.[2] Na istoku, Teksas se graniči sa Luizijanom.[3] Nakon kupovine Luizijane 1803, Sjedinjene Države takođe polažu pravo na zemlju zapadno od rijeke Sabine, sve do rijeke Rio Grande.[4] Od 1812. do 1813. anti-španski republikanci i američki filibasteri pobunili su se protiv Španske imperije što je danas poznato kao Gutiérrez–Magee ekspedicija tokom rata za nezavisnost. U početku su pobeđivali u bitkama i zauzeli mnoge teksaske gradove od Španije što je dovelo do proglašenja nezavisnosti države Teksas u sastavu Meksičke Republike 17. aprila 1813. godine. Nova teksaska vlada i armija su dočekali svoju propast kod Bitke kod medine u avgustu 1813. 20 milja južno od San Antonia, gdje je 1,300 od 1,400 pobunjenika ubijeno ubijeno u bici ili pogubljeno poslije bitke od strane rojalističkih vojnika. Bila je to najkrvavija bitka u istoriji Teksasa. Španski rojalisti su zarobili i pogubili 300 zvaničnika republičke vlade u San Antoniju ubrzo nakon bitke. Antonio Lopez de Santa Ana, budući predsjednik Meksika, borio se u ovoj bici kao rojalista i slijedio naređenja svojih pretpostavljenih da ne uzimaju zatvorenike. Još jedna zanimljiva beleška su dva oca osnivača Republike Teksas i budući potpisnici Teksaske deklaracije o nezavisnosti 1836. godine, Hose Antonio Navaro i Hose Francisko Ruiz, učestvovali u Gutiérrez–Magee ekspediciji.[5] Iako su se Sjedinjene Države zvanično odrekle te tvrdnje kao dio Transkontinentalnog sporazuma sa Španijom 1819. godine[Note 1], mnogi Amerikanci su nastavili da vjeruju da Teksas treba da pripada njihovoj naciji,[6] a tokom sledeće decenije Sjedinjene Države dale su nekoliko ponuda za kupovinu regiona.

Nakon rata za nezavisnost, Teksas je postao dio Meksika. Prema Ustavu iz 1824, koji je zemlju definisao kao federalnu republiku, provincije Teksas i Koahuilja su kombinovane i postale država Coahuila y Tejas.[Note 2][7][8] Teksas je dobio samo jedno mjesto u državnom zakonodavnom tijelu, koje se sastalo u Saltilju, udaljen stotinama milja.[9][10] Poslije nekoliko mjeseci protestovanja Tejanosa (stanovnika Teksasa rođeni u Meksiku) ogorčeni gubitkom političke autonomije, državni zvaničnici složili su se da od Teksasa naprave departman nove države, sa faktičkim glavnim gradom San Antoniu.[9]

Vidi još uredi

Napomene uredi

  1. ^ Spain did not ratify the treaty until February 1821, in the hopes that the delay would stop the Americans from recognizing Mexico as an independent country. Weber (1992), p. 300.
  2. ^ For the purposes of this article, "Texas" refers to the area north of the Medina and Nueces Rivers and west of the Sabine River. "Coahuila y Tejas" comprises both Texas and the province of Coahuila. The "Republic of Texas" includes Texas and the land between the Nueces River and the Rio Grande.

Reference uredi

  1. ^ Weber 1992, str. 149–154
  2. ^ Edmondson 2000, str. 6
  3. ^ Edmondson 2000, str. 10
  4. ^ Weber 1992, str. 291
  5. ^ https://tshaonline.org/handbook/online/articles/qfm01 . Retrieved 2 September 2017.
  6. ^ Weber 1992, str. 299–300
  7. ^ Manchaca 2001, str. 161–2
  8. ^ Vazquez 1997, str. 51
  9. ^ a b Davis 2006, str. 63
  10. ^ Edmondson 2000, str. 72

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi