Телесна ваш

Telesna vaš (Pediculus humanus humanus), je golim okom jedva vidljiv insekt iz reda vaši (ili Phthiraptera), a živi kao ektoparazit čoveka.[1][2][3] Njihovo prisustvo na telu čoveka izaziva svrab, a može izazvati i prenošenje zaraznih bolesti.[4][5] Prenose se direktnim kontaktom (preko kape, nečistog rublja, češlja i slično).[6][7][8][9]

Telesna vaš
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Podred:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
Trinomijalno ime
Pediculus humanus humanus
L., 1758

Životni ciklus i morfologija uredi

Telesna vaš ili Pediculus humanus humanus se po izgledu ne razlikuje od Glavne vaši Pediculus humanus capitis. Ove dve podvrste će se ukrštati u laboratorijskim uslovima. U svom prirodnom stanju,međutim, zauzimaju različita staništa i obično se ne susreću. Mogu se hraniti do pet puta dnevno i kao odraskli mogu živeti tridesetak dana, ali ako se odvoje od domaćina uginuće u roku od sedam dana. Ako su uslovi povoljni,vaš se može razmnožavati. Nakon konačnog linjanja,ženka i mužjak vaški će se se odmah pariti. Ženka vaši može da položi i 200-300 jaja tokom života.

 
Razvoj Pediculus humanus-a

Životni ciklus vaši se sastoji od tri faze:jaje, nimfa i odrasla vaš.

1.Jaja (gnjide vaši)ženka vaške pričvršćuje na odeću, koristeći sekret pomoćnih žlezda koji drži jaje na mestu dok se ne izleže, dok gnjide(prazne ljuske jajeta) mogu ostati i mesecima na odeći. Ovalne su i obično žute do bele boje i na optimalnoj temperaturi i vlažnosti nove vaši će se izleći iz jajeta u roku od 6 do 9 dana nakon polaganja.

2.Nimfa je nezrela vaš koja se izleže iz jajeta. Odmah nakon izleganja,počinje se hraniti krvlju domaćina, a zatim se vraća u odeću do sledećeg krvnog obroka. Nimfe će se linjati tri puta pre nego što se pojavi odrasla vaš. Nimfi obično treba 9-12 dana da se razvije u odraslu vaš.

3.Odrasla telesna vaš duga je oko 2,5-3,5 mm, a poput nimfe ima 6 nogu. Bez krila je i smeđe je do sivkasto-bele boje.[10]

 
Pediculus humanus capitis 2

Poreklo uredi

Telesna vaš se odvojila od vaše glave pre oko 10.000 godina, što nagoveštava vreme nastanka odeće.[11][12][13]Telesne vaške je prvi opisao Karl Linaeus u 10. izdanju Sistema Nature. Ljudska telesna vaš imala je senkvecioniran genom 2010. godine i tada je imala najmanji poznati genom insekta.[14] Pripada tipu Arthropoda,klasi Incesta, redu Phthiraptera, i porodici Pediculidae.[15] Opisano je otprilike 5.000 vrsta vaški, 4.000 su parazitske ptice dok je dodtnih 800specijalnih parazita sisara širom sveta.

Znakovi i simptomi uredi

Budući da infestacija može uključivati hiljade vaški, a svaka od njih ujede pet puta dnevno, ujedi mogu izazvati jak svrab, posebno na početku infestacije, što može rezultirati ekskorijacijama kože i sekundarnim infeks+cijama. Ako je osoba izložena dužoj infestaciji, može doživeti apatiju, letargiju i umor.

 
Vaš u kosi

Tretman uredi

U principu, infestacije vašima se mogu kontrolisati periodičnim menjanjem odeće i posteljine. Nakon toga, odeću, peškire i posteljinu treba oprati u vrućoj vodi (najmanje 50 °C (122 °F)) i osušiti pomoću vrućeg ciklusa. Svrab se može lečiti lokalnim i sistemskim kortikosteroidima i antihistaminicima. U slučaju sekundarne infeksije, antibiotici se mogu koristiti za kontrolu bakterijske infekcije. Kada nije moguće redovno menjanje posteljine, peškira i odeće, zaraženi predmeti se mogu tretirati insekticidima.

Bolesti uredi

Za razliku od drugih vrsta vaški, telesne vaši mogu delovati i kao prenosioci bolesti. Najvažniji patogeni koje oni prenose su Rickettsia prowazekii (uzrokuje epidemijski tifus), Borrelia recurrentis (uzrokuje povratnu groznic), and Bartonella quintana (uzrokuje rovovsku groznicu). Epidemijski tifus se može lečiti jednom dozom doksiciklinom, ali ako se ne leči, stopa smrtnosti je 30%. Relapsirajuća groznica se može lečiti tetraciklinom i ovisno o težini bolesti, ako se ne leči ima stopu smrtnosti između 10-40%. Trenč groznica se može lečiti doksiciklinom ili gentamicinom, ako se ne leči, stopa smrtnosti je manja od 1%.[10]

Reference uredi

  1. ^ Ko CJ, Elston DM. Pediculosis. J Am Acad Dermatol. 2004 Jan;50(1):1-12; quiz 13-4.
  2. ^ Bonilla DL, Durden LA, Eremeeva ME, Dasch GA. The biology and taxonomy of head and body lice--implications for louse-borne disease prevention. PLoS Pathog. 2013;9(11):e1003724. [PMC free article] [PubMed]
  3. ^ Sangaré AK, Doumbo OK, Raoult D. Management and Treatment of Human Lice. Biomed Res Int. 2016;2016:8962685
  4. ^ Bechah Y, Capo C, Mege JL, Raoult D. Epidemic typhus. Lancet Infect Dis. 2008 Jul;8(7):417-26.
  5. ^ Dadabhoy I, Butts JF. Parasitic Skin Infections for Primary Care Physicians. Prim Care. 2015 Dec;42(4):661-75.
  6. ^ Nutanson I, Steen C, Schwartz RA. Pediculosis corporis: an ancient itch. Acta Dermatovenerol Croat. 2007;15(1):33-8.
  7. ^ Feldmeier H, Heukelbach J. Epidermal parasitic skin diseases: a neglected category of poverty-associated plagues. Bull World Health Organ. 2009 Feb;87(2):152-9
  8. ^ El-Bahnasawy MM, Abdel FE, Morsy TA. Human pediculosis: a critical health problem and what about nursing policy? J Egypt Soc Parasitol. 2012 Dec;42(3):541-62.
  9. ^ Do-Pham G, Monsel G, Chosidow O. Lice. Semin Cutan Med Surg. 2014 Sep;33(3):116-8.
  10. ^ a b https://academic.oup.com/cid/article/29/4/888/451618?login=false
  11. ^ https://web.archive.org/web/20070710041107/https://www.eva.mpg.de/genetics/pdf/Kittler.CurBiol.2003.pdf
  12. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 26. 04. 2020. g. Pristupljeno 16. 03. 2022. 
  13. ^ Toups, M. A.; Kitchen, A.; Light, J. E.; Reed, D. L. (2010). „Origin of Clothing Lice Indicates Early Clothing Use by Anatomically Modern Humans in Africa”. Molecular Biology and Evolution. 28 (1): 29—32. PMC 3002236 . PMID 20823373. doi:10.1093/molbev/msq234. 
  14. ^ Kirkness, E. F.; et al. (2010). „Genome sequences of the human body louse and its primary endosymbiont provide insights into the permanent parasitic lifestyle”. Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 107 (27): 12168—12173. Bibcode:2010PNAS..10712168K. PMC 2901460 . PMID 20566863. doi:10.1073/pnas.1003379107 . 
  15. ^ Kirkness, Ewen F.; et al. (2010). „Genome sequences of the human body louse and its primary endosymbiont provide insights into the permanent parasitic lifestyle”. Proceedings of the National Academy of Sciences. 107 (27): 12168—12173. Bibcode:2010PNAS..10712168K. PMC 2901460 . PMID 20566863. doi:10.1073/pnas.1003379107 .