Teodosije Marićević

Teodosije Marićević (Orašac, oko 1770Orašac, maj 1804) bio je knez Orašca i Jasenice i trgovac.[1]

Teodosije Marićević
Datum rođenjaoko 1770.
Mesto rođenjaOrašac (Aranđelovac)Osmansko carstvo
Datum smrti1807
Mesto smrtiOstružnicaKarađorđeva Srbija
Grobni beleg u porti crkve u Orašcu

Biografija uredi

Teodosije Marićević je rođen u Orašcu, ne zna se tačno koje godine ali se predpostavlja oko 1770 godine. Njegova porodica, tačnije deda je došao u Orašac iz Rovaca, mesto Velje Duboko. Krenuli su put Šumadije, kako se pamti posle velike prirodne katastrofe oko 1715-1720. godine u Velju Dubokom kada se izlilo Kapetanovo jezero i poplavilo pašnjake. Marićevići vode poreklo od rodonačelnika Rovačkog plemena Gojaka i njegovog sina Šćepana (Stjepana). Njegov ortak je bio i Mladen Milovanović. Uoči ustanka bio je knez u Orašcu i u Jasenici. Učestvovao je na Zboru u Orašcu (14. februara 1804), koja je odlučivala o izboru vođe ustanka.[2] Odbio je predlog skupštine da postane vođa, izgovarajući se da kao knez treba da štiti narod u slučaju da ustanak ne uspe, što ne bi mogao kao vođa ustanka, faktički hajduk, i predložio izbor Karađorđa. U prvoj fazi ustanka bio je jedan od najuglednijih ustaničkih starešina.

Njegovom nesmotrenošću, Srbi su doživeli manji poraz u prvom sukobu s Turcima kod Batočine (sredinom aprila 1804), a Tosun-aga je uspeo da se bez borbe probije drumom koji je on čuvao. Zbog toga je Karađorđe podozrevao na izdaju.

Kada je shvatio da u Karađorđevu korist gubi vlast u knežini, prešao je u opoziciju, prvi od ustaničkih starešina. Otvoreno se sukobio s Karađorđem na skupštini u Pećanima, blizu Ostružnice (6. maja 1804), tražeći da on lično plati prečanskim trgovcima za nabavljeni barut i druge ratne potrebe, jer je on vođa ustanka. Nazvao ga je tiraninom, koji tiraniše gore od dahija. Tokom svađe pokušao je da ubije Karađorđa, ali mu je puška zatajila i Karađorđe ga je teško ranio. Ranjen je odnet u Orašac, gde je posle nekoliko nedelja umro i bio sahranjen u rodnom selu. Njegov grob se nalazi u dvorištu Crkve Vaznesenja Gospodnjeg.[1]

Izvori uredi

  1. ^ a b Fond „Prvi srpski ustanak“ - Orašac „Crkva Vaznesenja Gospodnjeg“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (9. novembar 2012), Pristupljeno 25. 4. 2013.
  2. ^ Fond „Prvi srpski ustanak“ - Orašac: „Učesnici zbora u Orašcu“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (9. novembar 2012), Pristupljeno 25. 4. 2013.

Spoljašnje veze uredi