Teofrast (pravo ime Tirtam), filozof, književnik, rođen 370. p. n. e. na ostrvu Lezbosu, jedan od najcitiranijih autora antike. Prvo je bio Platonov učenik, ali je posle njegove smrti napustio njegovu i prešao u Aristotelovu školu. Aristotel ga je imenovao za vođu i naslednika svoje peripatetičke škole, za staratelja svom sinu i za nasledika biblioteke. U toku 34 godine njegove uprave, školu je pohađalo više od 2000 učenika.

Historia plantarum, 1549

Diogen Laertije je ostavio najviše podataka o Teofrastu u delu „Životi i mišljenja istaknutih filozofa“. Testament Teofrastov, koji navodi Laertije, je vrlo važan istorijski dokument iz koga se doznaje pravo stanje u peripatetičkoj školi. Držao je predavanja iz filozofije, prirodnih nauka, etike, retorike, psihologije, poetike i dr.

Sačuvana su tri njegova dela: „Istorija biljaka“ u devet knjiga, „Poreklo biljaka“ u šest knjiga i satirično komična zbirka „Karakteri“. Izgubljeno delo „O stilu“ bavilo se pitanjima književne teorije i stila, a delimično su sačuvana dela „Metafizičke aporije“ i „Istorija fizike“. Njegove rasprave o logici su komentari i dopune Aristotelovog „Organona“. Aktivno je učestvovao u političkom životu.

Živeo je 85 godina.

Dela uredi

Literatura uredi

Teofrast. 1975. Karakteri (predgovor Petar Pejčinović). Sarajevo: IP „V. Masleša“.