Teridide (Theridiidae) je porodica široko rasprostranjenih paukova iz podreda araneomorfi koja broji oko 1300 vrsta. Vrste koje žive u pojasu umerene klime su sitni i živih boja. Žive u žbunju i lišću gde predu paučinaste mreže nepravilnog i ponešto neurednog oblika obično blizu tla.

Teridide
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Arthropoda
Podtip: Chelicerata
Klasa: Arachnida
Red: Araneae
Infrared: Araneomorphae
Porodica: Theridiidae

Ovoj porodici pripada jedna od najotrovnijih vrsta paukova, crna udovica ili malmijat (Latrodectus mactans). Narodni naziv je dobila po tome što mužjaci uginu posle parenja i ženka ih pojede. Mreže pletu blizu tla u lišću, žbunju, travi ili žitu kao i na zapuštenim mestima (garažama, vozilima, skladištima i dr.) i na njoj visi okrenuta leđima nadole. Otrovne su i ujedaju samo ženke dužine do 1,5 cm koje su istovremeno i krupnije od mužjaka. Prepoznaju se po crnom, loptastom trbuhu (opistozomi) sa jarko crvenim pegama (videti sliku gore desno). Telo je pokriveno kratkim ili dužim crnim dlakama. Crna udovica naseljava žarki pojas kao i područje oko Sredozemnog mora pa ga ima i u nama bliskim krajevima poput Crne Gore i Makedonije. Hrani se raznim vrstama insekata od kojih neki mogu biti prenosioci različitih oboljenja (npr. komarci)pa time ovaj pauk sprečava širenje tih bolesti. Ujedno održavaju i ekološku ravnotežu sprečavajući prekomerno umnožavanje tih insekata.

Ujed crne udovice može biti smrtonosan za čoveka, naročito za decu, ako na vreme ne primi preduzme odgovarajuće lečenje koje je najdelotvornije primanjem seruma. Iako najefikasniji serum nosi dosta opasnosti poput serumske bolesti ili anafilaktičkog šoka. Otrov pripada grupi neurotoksina. Na mestu ujeda na koži uočavaju se tragovi uboda helicerama u vidu dve tačke crvene boje. Pored toga prisutni su i drugi propratni simptomi i znaci:

  • jak bol koji se postepeno širi i za dva sata zahvata čitavo telo;
  • ujedenoga obliva hladan znoj;
  • disanje je nepravilno: plitko i ubrzano;
  • povraćanje;
  • lice povređene osobe može dobiti karakterističan izgled (Latrodectus facies) grča lica sa natečenim obrvama i pojačanim lučenjem suza
  • akutna psihoza kod posebno osetljivih osoba.

Vrste Severne Amerike i Kanade

uredi
  • crvena udovica (Latrodectus bishopi), na Floridi
  • crna udovica (Latrodectus hesperus), u zapadnoj Americi i Izraelu
  • crna udovica (Latrodectus variolus), u Kanadi

Vrste centralne i južne Amerike

uredi
L. tredecimguttatus - ženka

Evropske, srednjoistočne i vrste severne Afrike i zapadne Azije

uredi

Madagaskarske i vrste podsaharske Afrike

uredi

Vrste Južne, Istočne i Jugoistočne Azije

uredi

Vrste u Australiji i Okeaniji

uredi

Videti

uredi

Literatura

uredi
  • Dogelj, V, A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, Beograd, 1971.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
  • Krstić, Lj: Čovek i mikrobi, Draganić, Beograd, 2003.
  • Mariček, magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
  • Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
  • Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Petrov, I: Sakupljanje, preparovanje i čuvanje insekata u zbirkama, Biološki fakultet, Beograd, 2000.
  • Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
  • Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj: Čovek i životinjski svet, ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.

Spoljašnje veze

uredi