Tikveška kotlina deo je kompozitne doline Vardara između Veleške klisure na severu i Demir Kapije na jugu. Nalazi se na teritoriji Severne Makedonije, u srednjem Povardarju, sa obe strane Vardara i oko ušća njegovih većih pritoka - Bregalnice, Crne reke i Bošavice. Ona je jedna od najvećih kotlina u Makedoniji sa površinom od 2 518 km2.

Tikveška kotlina
Dužina50 km
Širina40 km
VodotokVardara

Nadmorske visine u kotlini kreću se od 100 do 2 166 m. Izduženog je oblika, dugačka 50 km a široka 40 km. Formirana je tektonskim pokretima u Neogenu, a kasnije i delovanjem drevnog Tikveškog jezera.

Kotlinu karakterišu ravni i talasasti tereni. Ravni deo kotline, čije su najčešće nadmorske visine od 75 do 200 m, zahvata površinu od oko 350 km2.

Ograničena je planinama različite visine. Sa zapadne strane ograničavaju je planine Kožuf, Kozjak, Dren i Klepa a sa istočne strane granicu kotline predstavljaju reka Ilandža, Konečka planina, Gradeška planina i planina Plavuš.

Zbog svog velikog prostranstva kotlina nikada nije predstavljala jednu upravno-administrativnu celinu.

U kotlini je smeštena poznata kulturno-istorijska oblast Tikvešija.

U njoj se nalaze 4 gradska naselja i privredna centra - Kavadarci, Negotino, Demir Kapija i Gradsko. Ova naselja razvila su se usled njene znatne veličine i saobraćajne policentričnosti. Saobraćajne linije ukrštaju se u više tačaka pa je ova oblast, i u ranijim istorijskim epohama, istovremeno imala po nekoliko gradskih naselja kao što su Stobi, Antigona, Tikveš , Prosek i dr.[1]

Reference uredi

  1. ^ Trifunovski, Jovan (1990). Varošice u Tikveškoj kotlini, Leskovački zbornik XXX. Leskovac: Narodni muzej Leskovac.