Toga (lat. Toga) je naziv za vrstu odjeće karakteristične za drevni Rim, gdje je predstavljala svojevrsni oblik narodne nošnje.

Toga

Izgled uredi

Toga je predstavljala dugu haljinu, obično bijele boje i napravljenu od vune u polukružnom obliku (5,60 x 2,25 m). Nosila se tako da bi se rub prebacio preko lijevog ramena, tako da bi desna ruka bila slobodna.

Vrste uredi

U Rimu je postojalo nekoliko vrsta toga:

  • toga virilis (takođe poznata kao toga alba i toga pura), jednostavna bijela toga koju su svi rimski državljani imali pravo nositi nakon sticanja punoljetnosti; služila je kao formalna odjeća;
  • toga candida („svijetla toga“), nastojala se pobijeliti kredom; nosili su je kandidati za javne funkcije; od nje i dolazi riječ „kandidat“;
  • toga praetexta, bijela toga s grimiznim rubom koju su nosili ili dječaci od 14. do 18. godine ili javni funkcioneri;
  • toga pulla („tamna toga“), nosila se za vrijeme žalovanja ili iz političkog protesta (za što je najpoznatiji primjer Katon Mlađi);
  • toga picta, posebno ukrašena toga namijenjena za vojskovođe prilikom trijumfa, konzule i najviše funkcionere u posebnim prigodama.

Nošenje uredi

Toge su od 2. vijeka p. n. e. počeli nositi isključivo muškarci, dok su žene počele nositi stolu. Rimljani su je s vremenom prestali nositi osim u formalnim prigodama; tada je postala simbol civilizacije i mira (rimska riječ za „civil“ je bila togatus, odnosno nosilac toge nasuprot vojnicima koji su nosili praktičniji sagum).

Toge su u zapadnom svijetu ponovno postale popularne 1970-ih zahvaljujući holivudskom filmu Animal House koji je promovisao koncept tzv. toga zabave (engl. Toga party) na kojima je trebalo da toge simbolišu hedonizam i dekadenciju karakterističnu za prethrišćansko društvo. Toge koje se danas koriste, međutim, obično se izrađuju od improvizovanih materijala kao što su plahte, a ne od vune kao što je bio slučaj kod drevnih Rimljana.

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi