Википедија

Trovanje kaustičnim sredstvima

Trovanje kaustičnim sredstvima je ozbiljan medicinski problem, posebno kod dece i samoubica, širom sveta sa raznovrsnom kliničkom prezentacijom i teškim komplikacijama, koji nastaje nakon unosa u organizam gutanjem jakih kiseline i baza.[1][2] One dovode do sagorevanja tkiva gornjih gastrointestinalnih puteva, što ponekad rezultuje perforacijom jednjaka ili želuca, i izliva sadržaja u grudnu ili trbušnu šupljinu.[3] Simptomi mogu uključivati povraćanje, disfagiju i bol u ustima, grudima ili želucu; kasnije se mogu razviti strikture (suženja). U dijagnostici često je neophodna endoskopija. Lečenje je simptomatsko — pražnjenje želuca, i saniranje nastalih kaustičnih opekotina.[4] Primena aktivnog uglja je kontraindikovana. Perforacija i suženja se leče hirurški.[5][6][7]

Trovanje kaustičnim sredstvima
Specijalnostiurgentna medicina, hirurgija

Epidemiologija uredi

Prema podacima Centra za kontrolu trovanja Sjedinjenih Američkih Država, od ukupno 2,3 miliona slučajeva trovanja kaustičnim sredstvima godišnje, ingestije kausticima su zastupljene kod dece mlađe od 5 godina u 49% slučajeva,[8] češće kod dečaka (50—62%).[5][9][10][11]

Najčešći oblik trovanja u dečijem uzrastu je akcidentalni,[12] dok među starijom decom i adolescentima može biti i pokušaj suicida.[13][14][15][16][17]

Kod dece su 18—46% svih kaustičnih ingestija praćene oštećenjem jednjaka. Udaljene komplikacije se odnose na česte ezofagusne strikture i povećan rizik od karcinoma jednjaka.[18][19][20]

Etiologija uredi

Uzročnici trovanja su sredstva za higijenu u domaćinstvima, naročito ona za izbeljivanje, zatim šamponi i regeneratori za kosu, deterdženti, sredstva za čišćenje toaleta. Industrijski proizvodi su obično koncentrisaniji od proizvoda za domaćinstvo i stoga mogu naneti veću štetu.[16][21][22]

Alkalne supstancije, koje su daleko češći uzrok trovanja od kiselina, izazivaju oštećenje usana, usne duplje, ždrela i gornjih disajnih puteva, a najozbiljnija su na jednjaku sa mogućom perforacijom i smrtnim ishodom.[23][24]

Patologija uredi

Ingestija alkalija uzrokuje oštećenje tkiva:[25]

  • kolikvacionom (likvefakcionom) nekrozom,[26]
  • procesom saponifikacije masti,
  • denaturacijom proteina.

Najteže posledice ovog trovanja su na jednjaku. Ozbiljno oštećenje nastaje velikom brzinom na mestu prvog kontakta sa kaustičnim sredstvom za samo nekoliko minuta a ponekad i za 1 sekund (npr 30% rastvora natrijum hidroksida).[27]

Ingestija kiseline uzrokuje oštećenje tkiva koagulacionom nekrozom,[28] stvarajući koagulum ili krustu koja štiti tkivo od dalje destrukcije. Najčešće oštećen organ u ingestiji kiseline je želudac.

Klinička slika uredi

 
Povraćanje je jedan od simptoma

Klinička slika trovanja kaustičnim sredstvima može biti asimptomatska ali i sa brojnim vidljivim opekotinama na licu, usnama i orofaringsu.[29][30] Prisustvo ili odsustvo ovih lezija nije u korelaciji sa stepenom oštećenja jednjaka i želuca.[31]

Pacijenti sa specifičnim laringealnim ili epiglotočnim edemom, imaju simptoma stridora, afonije, promuklosti i dispneje.[32]

Od ostalih simptoma i znakova trovanja mogu se javiti:[33]

Dijagnoza uredi

Fizikalni pregled
 
Ako disajni put nije slobodan indikovana je intubacija

Prvi korak u dijagnostici je uvid u respiratornu funkciju. Ako disajni put nije slobodan indikovana je intubacija direktnom vizualizacijom.[37] Tek nakon toga se vrši detaljan klinički pregled i uzimaju podaci o događaju (identifikacija agensa, vreme i količina ingestije).[38][39]

Imidžing

Radiografija pluća i trbuha treba da detektuje slobodan vazduh u medijastimunu (perforacija jednjaka) ili ispod dijafragme (gastrična perforacija), kao i potencijalni razvoj pneumonije.[40][41][42]

Laboratorijske analize

Laboratorijskim rezultatima se procenjuje stanje šoka i acidoze.

Endoskopija

Kad je pacijent stabilan i pH likvidnog agensa dobro poznat, fleksibilna endoskopija unutar 12 časa nakon ingestiji kaustičnog sredstva je metod izbora za direktnu vizualizaciju nastalih promena.[43] Naime budući da prisustvo ili odsustvo intraoralnih opekotina ne ukazuje pouzdano da li su jednjak i želudac teško oštećeni, pažljivim izvođenjem endoskopija može se utvrditi prisustvo i ozbiljnost opekotina jednjaka i želuca, posebno kod kada simptomi ili anamneza nagoveštavaju nešto više od trivijalnog gutanja korozivnih sredstava. Zavisno od dubine lezije i vidljivih endoskopskih promena stepen oštećenja se obeležava stepenima.[44][43][45] (vidi tabelu).

Stepen oštećenja jednjaka kaustičnom ingestijom na osnovu endoskopskog nalaza
Stepen oštećenje Endoskopski nalaz.[46][47]
0°
 Normalna mukoza
1°
 Edem i hiperemija mukoze
2°
 Hemoragija, erozije, beličaste membrane, eksudat
3°
 Ulceracija, nekroza

Nakon 48 časova od trovanja korozivnim sredstvima endoskopija je strogo kontraindikovana zbog progresivnog oštećenja istanjenjenog zida jednjaka, i velikog rizika od perforacije. Kod asimptomatskih trovanja ili onih koji su pod sumnjom da su se otrovali savetuje se opservacija pacijenta u skladu sa nalazom, pri čemu endoskopija nije obavezna dijagnostička procedura.[48][49][50]

Terapija uredi

U terapiji trovanje kaustičnim sredstvima postoji više sličnih protokolac usmerenih na prevenciju komplikacija.[51][52][53][54][55]

 
Oralni unos hrane i napitaka se odmah prekida i zamenjuje parenteralnim formulama

Opšte mere[56][57]

  • Oralni unos hrane i napitaka se odmah prekida i zamenjuje parenteralnim.
  • Idukcija povraćanja, zbog dodatnih oštećenja, je kontraindikovana.
  • Neutralizaciju kaustičnog materjala treba izbegavati zato što može izazvati egzotermičko oštećenje i pogoršati postojeće.
  • Nazogastrična sonda može biti plasirana tokom endoskopije za oštećanja 2° i 3° kako bi se obezbedio odgovarajući enteralni unos hrane i tečnosti.
Medikamentozna terapija
  • Kontrola bola je esencijalna, kao i primena supresora gastrične sekrecija i antibiotika koji pomažu reepitelizaciju.[58]
  • Primena kortikosteroida je diskutabilna, ali je dokazano da smanjuju granulacije i strikture.[59][60][61][62][63][64]
Hirurška terapija

Nakon primene barijumska pasaža jednjaka 4 nedelje posle ingestije može se ustanoviti prisustva striktura, koje zahtevaju plasiranje grafta (debelog creva ili jejunuma), dok se blaže rešavaju balon dilatacijom, naročito kod dece.[14][15][65][66][67][68][69][70][71][72]

Stentiranje silikonskim stentom

Stentiranje jednjaka silikonskim stentom danas predstavlja novu strategiju za izbegavanje višestrukih dilatacija jednjaka zbog relapsa stenoze. Silikonski stent poboljšava pokretljivost jednjaka, i primenjuje se u lečenju u stenoza jednjaka kod pedijatrijskih pacijenata.[73][74][75]

Komplikacije uredi

 
Endoskopska dilatacija jednjaka je efikasna tehnika, posebno kod peptične strikture jednjaka (vidi sliku), bez potrebe za operacijom u nekim slučajevima.[76][77]

Perforacija jednjaka ili želuca, jedna je od najtežih komplikacija, koja se leči antibioticima i hirurškim zahvatima.[52]

Suženje jednjaka može se videti već nakon tri nedelje od unosa otrova.[15][68] U 10% do 20% kaustičnih povreda, najčešće je lokalizovano na nivou krikoidne hrskavice, u predelu aortičnog luka, račve traheje na dva bronha i hijatusa jednjaka, odnosno na mestima anatomski sužavanja jednjaka.[14][66]

Suženje može dovesti do teške disfagije, pri čemu oko 80% strikture izaziva opstruktivne simptome dva meseca nakon njihovog formiranja.[78]

Deca koja gutaju živu sodu, 30% će češće razviti opekotine jednjaka; od toga, 50% će razviti strikture.[65]

Morbidne funkcionalne komplikacije uključuju nazofaringealni refluks, hipofaringealnu i laringealnu stenozu i fiksaciju jezika.[14][79]

Prognoza uredi

Smrtnost i morbiditet nakon trovanje kaustičnim sredstvima javlja se u 20% slučajeva.[14][80][81]

Povrede i stvaranje striktura (suženja i ožiljaka) predisponiraju karcinom jednjaka, sa procenjenim povećanjem rizika i faktorom 1.000, koji se nastavlja 10 do 25 godina nakon povrede i zahteva pažljivo praćenje.[14][67][66][55]

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ^ Schaffer, S. B.; Hebert, A. F. (2000). „Caustic ingestion”. J la State Med Soc. 152 (12): 590—596. PMID 11191021. .
  2. ^ „Caustic Ingestion - Injuries; Poisoning”. Merck Manuals Professional Edition (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-01-26. 
  3. ^ Hoffman, Robert S.; Burns, Michele M.; Gosselin, Sophie (1748). „Ingestion of Caustic Substances”. New England Journal of Medicine. 382 (18): 1739—1748. PMID 32348645. S2CID 217549452. doi:10.1056/NEJMra1810769. .
  4. ^ Fulton, J. A.; Hoffman, R. S. (2007). „Steroids in second degree caustic burns of the esophagus: a systematic pooled analysis of fifty years of human data: 1956-2006”. Clin Toxicol. 45 (4): 402—8. PMID 17486482. S2CID 44699762. doi:10.1080/15563650701285420. 
  5. ^ a b Bronstein, Alvin C.; Spyker, Daniel A.; Cantilena, Louis R.; Rumack, Barry H.; Dart, Richard C. (2012). „2011 Annual Report of the American Association of Poison Control Centers’ National Poison Data System (NPDS): 29th Annual Report”. Clinical Toxicology. 50 (10): 911—1164. ISSN 1556-3650. doi:10.3109/15563650.2012.746424. 
  6. ^ Gerald F. O’Malley, Rika O’Malley, „Caustic Ingestion”. Arhivirano iz originala 21. 12. 2019. g.  Na: www.msdmanuals.com
  7. ^ Kurowski, Jacob A.; Kay, Marsha (2017). „Caustic Ingestions and Foreign Bodies Ingestions in Pediatric Patients”. Pediatric Clinics of North America (na jeziku: engleski). 64 (3): 507—524. doi:10.1016/j.pcl.2017.01.004. 
  8. ^ Chang JM, Liu NJ, Pai BC, Liu YH, Tsai MH, Lee CS, et al. The role of age in predicting the outcome of caustic ingestion in adults: a retrospective analysis. BMC Gastroenterol. 2011 Jun 14. 11:72. [Medline]. [Full Text].
  9. ^ Atabek, C.; Surer, I.; Demirbag, S.; Caliskan, B.; Ozturk, H.; Cetinkursun, S. (2007). „Increasing tendency in caustic esophageal burns and long-term polytetrafluorethylene stenting in severe cases: 10 years experience”. J Pediatr Surg. 42 (4): 636—640. PMID 17448758. doi:10.1016/j.jpedsurg.2006.12.012. 
  10. ^ Hoffman, R. S.; Burns, M. M.; Gosselin, S. (2020). „Ingestion of Caustic Substances”. New England Journal of Medicine. 382 (18): 1739—1748. PMID 32348645. S2CID 217549452. doi:10.1056/NEJMra1810769. 
  11. ^ Elshabrawi, M.; a-Kader, H. H. (2011). „Caustic ingestion in children”. Expert Rev Gastroenterol Hepatol. 5 (5): 637—45. PMID 21910581. S2CID 207210557. doi:10.1586/egh.11.49. 
  12. ^ Arnold, M.; Numanoglu, A. (2017). „Caustic ingestion in children-A review”. Semin Pediatr Surg. 26 (2): 95—104. PMID 28550877. doi:10.1053/j.sempedsurg.2017.02.002. 
  13. ^ Denney, W.; Ahmad, N.; Dillard, B.; Nowicki, M. J. (2012). „Children will eat the strangest things: a 10-year retrospective analysis of foreign body and caustic ingestions from a single academic center”. Pediatr Emerg Care. 28 (8): 731—4. PMID 22858742. S2CID 10091656. doi:10.1097/PEC.0b013e31826248eb. 
  14. ^ a b v g d đ Schaffer S. B., Hebert A. F. Caustic ingestion. Schaffer, S. B.; Hebert, A. F. (2000). „Caustic ingestion”. J la State Med Soc. 152 (12): 590—596. PMID 11191021. .
  15. ^ a b v Anderson K. D., Rouse T. M., Randolph J. G. A controlled trial of corticosteroids in children with corrosive injury of the esophagus. Anderson, K. D.; Rouse, T. M.; Randolph, J. G. (1990). „A controlled trial of corticosteroids in children with corrosive injury of the esophagus”. New England Journal of Medicine. 323 (10): 637—640. PMID 2200966. doi:10.1056/NEJM199009063231004. .
  16. ^ a b Arévalo-Silva, C.; Eliashar, R.; Wohlgelernter, J.; Elidan, J.; Gross, M. (2006). „Ingestion of caustic substances: a 15-year experience”. Laryngoscope. 116 (8): 1422—1426. PMID 16885747. S2CID 7647571. doi:10.1097/01.mlg.0000225376.83670.4d. 
  17. ^ Riffat, F.; Cheng, A. (2009). „Pediatric caustic ingestion: 50 consecutive cases and a review of the literature”. Dis Esophagus. 22 (1): 89—94. PMID 18847446. doi:10.1111/j.1442-2050.2008.00867.x. 
  18. ^ Gaudreault P, Parent M, McGuigan MA,; et al. (1983). „Predictability of esophageal injury from signs and symptoms: a study of caustic ingestion in 378 children”. Pediatrics. 71 (5): 767—70. PMID 6835760. S2CID 28626218. doi:10.1542/peds.71.5.767. 
  19. ^ Chou, S. H.; Chang, Y. T.; Li, H. P.; Huang, M. F.; Lee, C. H.; Lee, K. W. (2010). „Factors predicting the hospital mortality of patients with corrosive gastrointestinal injuries receiving esophagogastrectomy in the acute stage”. World J Surg. 34 (10): 2383—2388. PMID 20512491. S2CID 25749262. doi:10.1007/s00268-010-0646-6. 
  20. ^ Contini, S.; Swarray-Deen, A.; Scarpignato, C. (2009). „Oesophageal corrosive injuries in children: A forgotten social and health challenge in developing countries”. Bull World Health Organ. 87 (12): 950—954. PMC 2789358  . PMID 20454486. doi:10.2471/BLT.08.058065. 
  21. ^ Triadefilopolulos G. Caustic ingestion in adults. UpToDate. Available at: www.uptodate.com. Accessed on December 10, 2008.
  22. ^ Chirica, M.; Bonavina, L.; Kelly, M. D.; Sarfati, E.; Cattan, P. (2017). „Caustic ingestion”. Lancet. 389 (10083): 2041—2052. PMID 28045663. S2CID 3070364. doi:10.1016/S0140-6736(16)30313-0. 
  23. ^ Lupa, Michael; Magne, Jacqueline; Guarisco, J. Lindhe; Amedee, Ronald (2009). „Update on the Diagnosis and Treatment of Caustic Ingestion”. The Ochsner Journal. 9 (2): 54—59. ISSN 1524-5012. PMC 3096249  . PMID 21603414. 
  24. ^ Mattos, G. M.; Lopes, D. D.; Mamede, R. C.; Ricz, H.; Mello-Filho, F. V.; Neto, J. B. (2006). „Effects of time of contact and concentration of caustic agent on generation of injuries”. Laryngogscope. 116 (3): 456—460. PMID 16540909. S2CID 8880343. doi:10.1097/01.mlg.0000199935.74009.60. 
  25. ^ Anderson, K. D.; Rouse, T. M.; Randolph, J. G. (1990). „A controlled trial of corticosteroids in children with corrosive injury of the esophagus”. New England Journal of Medicine. 323 (10): 637—640. PMID 2200966. doi:10.1056/NEJM199009063231004. 
  26. ^ Rollin, M.; Jaulim, A.; Vaz, F.; Sandhu, G.; Wood, S.; Birchall, M.; Dawas, K. (2015). „Caustic ingestion injury of the upper aerodigestive tract in adults”. Ann R Coll Surg Engl. 97 (4): 304—7. PMC 4473870  . PMID 26263940. doi:10.1308/003588415X14181254789286. 
  27. ^ Bertinelli, A.; Hamill, J.; Mahadevan, M.; Miles, F. (2006). „Serious injury from dishwasher powder ingestions in small children”. J Paediatr Child Health. 42 (3): 129—133. PMID 16509913. S2CID 32253416. doi:10.1111/j.1440-1754.2006.00811.x. 
  28. ^ Lefrancois, M; Gaujoux, S; Resche-Rigon, M; Chirica, M; Munoz-Bongrand, N; Sarfati, E; Cattan, P (2011-04-08). „Oesophagogastrectomy and pancreatoduodenectomy for caustic injury”. British Journal of Surgery. 98 (7): 983—990. ISSN 0007-1323. doi:10.1002/bjs.7479. 
  29. ^ Friedman E. M. Caustic ingestion and foreign bodies in the aerodigestive tract. In: Bailey B. J., Johnson J. T., Newlands S. D., editors. Head and Neck Surgery—Otolaryngology. 4th ed. Baltimore, MD: Lippincott Williams & Wilkins; 2006. pp. 925–932. [Google Scholar]
  30. ^ Lerry G. D. Caustic esophageal injury in children. UpToDate. January 2008. Available at: www.uptodate.com. Accessed December 15, 2008.
  31. ^ Browne J., Thompson J. Caustic ingestion. In: Cummings C. W., Flint P. W., Haughey B. H., Robbins K. T., Thomas J. R., editors. Cummings Otolaryngology: Head & Neck Surgery. 4th ed. St Louis, MO: Elsevier Mosby; 2005. pp. 4330–4341.
  32. ^ Contini, S.; Scarpignato, C. (2013). „Caustic injury of the upper gastrointestinal tract: a comprehensive review”. World J Gastroenterol. 19 (25): 3918—30. PMC 3703178  . PMID 23840136. doi:10.3748/wjg.v19.i25.3918  . 
  33. ^ Ramasamy, K.; Gumaste, V. V. (2003). „Corrosive ingestion in adults”. J Clin Gastroenterol. 37 (2): 119—124. PMID 12869880. doi:10.1097/00004836-200308000-00005. 
  34. ^ Kamijo, Y.; Kondo, I.; Watanabe, M.; Kan'o, T.; Ide, A.; Soma, K. (2007). „Gastric stenosis in severe corrosive gastritis: prognostic evaluation by endoscopic ultrasonography”. Clin Toxicol. 45 (3): 284—6. PMID 17453882. S2CID 45531503. doi:10.1080/15563650601031759. 
  35. ^ Lupa, M.; Magne, J.; Guarisco, J. L.; Amedee, R. (2009). „Update on the diagnosis and treatment of caustic ingestion”. Ochsner J. 9 (2): 54—9. PMC 3096249  . PMID 21603414. .
  36. ^ Moazam, F.; Talbert, J. L.; Miller, D.; Mollitt, D. L. (1987). „Caustic ingestion and its sequelae in children”. South Med J. 80 (2): 187—90. PMID 3810214. S2CID 25484619. doi:10.1097/00007611-198702000-00012. .
  37. ^ Espinola, T. E.; Amedee, R. G. (1993). „Caustic ingestion and esophageal injury”. J la State Med Soc. 145 (4): 121—125. PMID 8486983. 
  38. ^ Browne J., Thompson J. Caustic ingestion. In: Bluestone C. D., Stool S. E., Kenna M. A., editors. Pediatric Otolaryngology. 4th ed. Philadelphia, PA: WB Saunders Co; 2003. pp. 4330–4342. [Google Scholar]
  39. ^ Tohda, G.; Sugawa, C.; Gayer, C.; Chino, A.; McGuire, T. W.; Lucas, C. E. (2008). „Clinical evaluation and management of caustic injury in the upper gastrointestinal tract in 95 adult patients in an urban medical center”. Surg Endosc. 22 (4): 1119—1125. PMID 17965918. S2CID 23635492. doi:10.1007/s00464-007-9620-2. 
  40. ^ Uygun, I.; Arslan, M. S.; Aydogdu, B.; Okur, M. H.; Otcu, S. (novembar 2013). „Fluoroscopic balloon dilatation for caustic esophageal stricture in children: an 8-year experience”. J Pediatr Surg. 48 (11): 2230—4. PMID 24210191. doi:10.1016/j.jpedsurg.2013.04.005. 
  41. ^ Lurie, Y.; Slotky, M.; Fischer, D.; Shreter, R.; Bentur, Y. (2013-09-13). „The role of chest and abdominal computed tomography in assessing the severity of acute corrosive ingestion”. Clinical Toxicology. 51 (9): 834—837. ISSN 1556-3650. doi:10.3109/15563650.2013.837171. 
  42. ^ Bruzzi M, Chirica M, Resche-Rigon M, Corte H, Voron T, Sarfati E, et al. „Emergency Computed Tomography Predicts Caustic Esophageal Stricture Formation”. Ann Surg. 22 (10): 1659—1664. 2018. . [Medline].
  43. ^ a b Lupa M, Magne J, Guarisco JL, Amedee R. (2009). „Update on the diagnosis and treatment of caustic ingestion”. Ochsner J. 9 (2): 54—9. PMC 3096249  . PMID 21603414. .
  44. ^ Gaudreault P, Parent M, McGuigan MA,; et al. (1983). „Predictability of esophageal injury from signs and symptoms: a study of caustic ingestion in 378 children”. Pediatrics. 71 (5): 767—70. PMID 6835760. S2CID 28626218. doi:10.1542/peds.71.5.767. .
  45. ^ Tringali, A.; Thomson, M.; Dumonceau, J. M.; Tavares, M.; Tabbers, M. M.; Furlano, R.; Spaander, M.; Hassan, C.; Tzvinikos, C.; Ijsselstijn, H.; Viala, J.; Dall'Oglio, L.; Benninga, M.; Orel, R.; Vandenplas, Y.; Keil, R.; Romano, C.; Brownstone, E.; Gerner, P.; Dolak, W.; Landi, R.; Huber, W. D.; Everett, S.; Vecsei, A.; Aabakken, L.; Amil-Dias, J.; Zambelli, A. (2017). „Pediatric gastrointestinal endoscopy: European Society of Gastrointestinal Endoscopy (ESGE) and European Society for Paediatric Gastroenterology Hepatology and Nutrition (ESPGHAN) Guideline Executive summary”. Endoscopy. 49 (1): 83—91. PMID 27617420. S2CID 33677870. doi:10.1055/s-0042-111002. 
  46. ^ Ryan, F.; Witherow, H.; Mirza, J.; Ayliffe, P. (2006). „The oral implications of caustic soda ingestion in children”. Oral Surg Oral Med Oral Pathol Oral Radiol Endod. 101 (1): 29—34. PMID 16360605. doi:10.1016/j.tripleo.2005.04.025. 
  47. ^ Cheng HT Cheng CL Lin CH et al. Caustic ingestion in adults: the role of endoscopic classification in predicting outcome. BMC Gastroenterol. 2008; 8: 31
  48. ^ Betalli P, Falchetti D, Giuliani S, et al; Caustic Ingestion Italian Study Group. (2008). „Caustic ingestion in children: is endoscopy always indicated? The results of an Italian multicenter observational study”. Gastrointest Endosc. 68 (3): 434—9. PMID 18448103. doi:10.1016/j.gie.2008.02.016. .
  49. ^ Poley, Jan-Werner; Steyerberg, Ewout W.; Kuipers, Ernst J.; Dees, Jan; Hartmans, Rober; Tilanus, Hugo W.; Siersema, Peter D. (2004). „Ingestion of acid and alkaline agents: outcome and prognostic value of early upper endoscopy”. Gastrointestinal Endoscopy. 60 (3): 372—377. ISSN 0016-5107. doi:10.1016/s0016-5107(04)01722-5. 
  50. ^ Lamireau, Thierry; Rebouissoux, Laurent; Denis, Delphine; Lancelin, Frantz; Vergnes, Pierre; Fayon, Michael (2001). „Accidental Caustic Ingestion in Children: Is Endoscopy Always Mandatory?”. Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition. 33 (1): 81—84. ISSN 0277-2116. doi:10.1097/00005176-200107000-00014. 
  51. ^ Salzman, M.; O'Malley, R. N. (2007). „Updates on the evaluation and management of caustic exposures”. Emerg Med Clin North Am. 25 (2): 459—476. PMID 17482028. doi:10.1016/j.emc.2007.02.007. 
  52. ^ a b Bird JH, Kumar S, Paul C, Ramsden JD. Bird, J. H.; Kumar, S.; Paul, C.; Ramsden, J. D. (2017). „Controversies in the management of caustic ingestion injury: an evidence-based review”. Clin Otolaryngol. 42 (3): 701—708. PMID 28032947. S2CID 29518053. doi:10.1111/coa.12819. . [Medline].
  53. ^ Chirica, M.; Resche-Rigon, M.; Bongrand, N. M.; Zohar, S.; Halimi, B.; Gornet, J. M.; Sarfati, E.; Cattan, P. (2012). „Surgery for caustic injuries of the upper gastrointestinal tract”. Annals of Surgery. 256 (6): 994—1001. PMID 22824850. doi:10.1097/SLA.0b013e3182583fb2. 
  54. ^ „Corrosive ingestion and the surgeon, by Thomas B Hugh, FRCS, FRACS, Michael D Kelly, FRCS, FRACS, J Am Coll Surg 1999;189:508–522”. Journal of the American College of Surgeons. 190 (1): 102. 2000. ISSN 1072-7515. doi:10.1016/s1072-7515(99)00280-x. 
  55. ^ a b Han Y Cheng QS Li XF Wang XP Surgical management of esophageal strictures after caustic burns: a 30 years of experience. Han, Y.; Cheng, Q. S.; Li, X. F.; Wang, X. P. (2004). „Surgical management of esophageal strictures after caustic burns: A 30 years of experience”. World J Gastroenterol. 10 (19): 2846—2849. PMC 4572115  . PMID 15334683. doi:10.3748/wjg.v10.i19.2846  . 
  56. ^ Mowry, James B.; Spyker, Daniel A.; Cantilena, Louis R.; McMillan, Naya; Ford, Marsha (2014). „2013 Annual Report of the American Association of Poison Control Centers’ National Poison Data System (NPDS): 31st Annual Report”. Clinical Toxicology. 52 (10): 1032—1283. ISSN 1556-3650. doi:10.3109/15563650.2014.987397. 
  57. ^ Zerbib, Philippe; Voisin, Benoît; Truant, Stéphanie; Saulnier, Fabienne; Vinet, Alexis; Chambon, Jean Pierre; Onimus, Thierry; Pruvot, François René (2011). „The Conservative Management of Severe Caustic Gastric Injuries”. Annals of Surgery. 253 (4): 684—688. ISSN 0003-4932. doi:10.1097/sla.0b013e31821110e8. 
  58. ^ Berger, Michael; Ure, Benno; Lacher, Martin (2012). „Mitomycin C in the Therapy of Recurrent Esophageal Strictures: Hype or Hope?”. European Journal of Pediatric Surgery. 22 (02): 109—116. ISSN 0939-7248. doi:10.1055/s-0032-1311695. 
  59. ^ Gün, F.; Abbasoğlu, L.; Celik, A.; Salman, E. T. (2007). „Early and late term management in caustic ingestion in children: A 16-year experience”. Acta Chir Belg. 107 (1): 49—52. PMID 17405598. S2CID 27347658. doi:10.1080/00015458.2007.11680010. .
  60. ^ Pelclová, D.; Navrátil, T. (2005). „Do corticosteroids prevent oesophageal stricture after corrosive ingestion?”. Toxicol Rev. 24 (2): 125—129. PMID 16180932. doi:10.2165/00139709-200524020-00006. 
  61. ^ Katibe, R.; Abdelgadir, I.; McGrogan, P.; Akobeng, A. K. (jun 2018). „Corticosteroids for Preventing Caustic Esophageal Strictures: Systematic Review and Meta-analysis”. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 66 (6): 898—902. PMID 29216023. S2CID 19562401. doi:10.1097/MPG.0000000000001852. 
  62. ^ Usta M, et al. High doses of methylprednisolone in the management of caustic esophageal burns. Pediatrics. 2014 Jun. 133(6):E1518-24. [Medline].
  63. ^ Anderson, K. D.; Rouse, T. M.; Randolph, J. G. (1990-09-06). „A controlled trial of corticosteroids in children with corrosive injury of the esophagus”. New England Journal of Medicine. 323 (10): 637—40. PMID 2200966. doi:10.1056/NEJM199009063231004. 
  64. ^ Anderson, K. D.; Rouse, T. M.; Randolph, J. G. (1990). „A controlled trial of corticosteroids in children with corrosive injury of the esophagus”. New England Journal of Medicine. 323 (10): 637—640. PMID 2200966. doi:10.1056/NEJM199009063231004. 
  65. ^ a b Browne J., Thompson J. Caustic ingestion. In: Bluestone C. D., Stool S. E., Kenna M. A., editors. Pediatric Otolaryngology. 4th ed. Philadelphia, PA: WB Saunders Co; 2003. pp. 4330–4342.
  66. ^ a b v Espinola T., Amedee R. Espinola, T. E.; Amedee, R. G. (1993). „Caustic ingestion and esophageal injury”. J la State Med Soc. 145 (4): 121—125. PMID 8486983. .
  67. ^ a b Browne J., Thompson J. Caustic ingestion. In: Cummings C. W., Flint P. W., Haughey B. H., Robbins K. T., Thomas J. R., editors. Cummings Otolaryngology: Head & Neck Surgery. 4th ed. St Louis, MO:Elsevier Mosby; 2005. pp. 4330–4341.
  68. ^ a b Pelclov??, Daniela; Navr??til, Tom???? (2005). „Do Corticosteroids Prevent Oesophageal Stricture After Corrosive Ingestion?”. Toxicological Reviews. 24 (2): 125—129. ISSN 1176-2551. doi:10.2165/00139709-200524020-00006. 
  69. ^ Pauli, E. M.; Schomisch, S. J.; Furlan, J. P.; Marks, A. S.; Chak, A.; Lash, R. H.; Ponsky, J. L.; Marks, J. M. (2012). „Biodegradable esophageal stent placement does not prevent high-grade stricture formation after circumferential mucosal resection in a porcine model”. Surg Endosc. 26 (12): 3500—3508. PMC 4562670  . PMID 22684976. doi:10.1007/s00464-012-2373-6. 
  70. ^ Gupta, V.; Wig, J. D.; Kochhar, R.; Sinha, S. K.; Nagi, B.; Doley, R. P.; Gupta, R.; Yadav, T. D. (2009). „Surgical management of gastric cicatrisation resulting from corrosive ingestion”. Int J Surg. 7 (3): 257—261. PMID 19401241. doi:10.1016/j.ijsu.2009.04.009. 
  71. ^ Chirica, M.; Brette, M. D.; Faron, M.; Munoz Bongrand, N.; Halimi, B.; Laborde, C.; Sarfati, E.; Cattan, P. (2015). „Upper digestive tract reconstruction for caustic injuries”. Annals of Surgery. 261 (5): 894—901. PMID 24850062. S2CID 29608808. doi:10.1097/SLA.0000000000000718. 
  72. ^ Peters, J. H.; Kronson, J. W.; Katz, M.; Demeester, T. R. (1995). „Arterial anatomic considerations in colon interposition for esophageal replacement”. Arch Surg. 130 (8): 858—862. PMID 7632146. doi:10.1001/archsurg.1995.01430080060009. 
  73. ^ De Peppo, F; Zaccara, A; Dall'Oglio, L; Federici di Abriola, G; Ponticelli, A; Marchetti, P; Lucchetti, M.C; Rivosecchi, M (1998). „Stenting for caustic strictures: Esophageal replacement replaced”. Journal of Pediatric Surgery. 33 (1): 54—57. ISSN 0022-3468. doi:10.1016/s0022-3468(98)90361-x. 
  74. ^ Foschia, Francesca; Angelis, Paola De; Torroni, Filippo; Romeo, Erminia; Caldaro, Tamara; Abriola, Giovanni Federici di; Pane, Alessandro; Fiorenza, Maria Stella; Peppo, Francesco De (2011-05-01). „Custom dynamic stent for esophageal strictures in children”. Journal of Pediatric Surgery (na jeziku: engleski). 46 (5): 848—853. ISSN 0022-3468. PMID 21616239. doi:10.1016/j.jpedsurg.2011.02.014. 
  75. ^ ASGE Technology Committee; Tokar, J. L.; Banerjee, S.; Barth, B. A.; Desilets, D. J.; Kaul, V.; Kethi, S. R.; Pedrosa, M. C.; Pfau, P. R.; Pleskow, D. K.; Varadarajulu, S.; Wang, A.; Song, L. M.; Rodriguez, S. A. (2011). „Drug-eluting/Biodegradable stents”. Gastrointest Endosc. 74 (5): 954—958. PMID 21944310. doi:10.1016/j.gie.2011.07.028. 
  76. ^ Cattan, P.; Munoz-Bongrand, N.; Berney, T.; Halimi, B.; Sarfati, E.; Celerier, M. (2000). „Extensive abdominal surgery after caustic ingestion”. Annals of Surgery. 231 (4): 519—523. PMC 1421027  . PMID 10749612. doi:10.1097/00000658-200004000-00010. 
  77. ^ Lakhdar-Idrissi, M.; Khabbache, K.; Hida, M. (2012). „Esophageal endoscopic dilations”. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 54 (6): 744—747. PMID 22270040. S2CID 3305587. doi:10.1097/MPG.0b013e31824b16b2. 
  78. ^ Ferry G. D. Caustic esophageal injury in children. UpToDate. January 2008. Available at: www.uptodate.com. Accessed December 15, 2008.
  79. ^ Turner, A.; Robinson, P. (2005). „Respiratory and gastrointestinal complications of caustic ingestion in children”. Emerg Med J. 22 (5): 359—361. PMC 1726769  . PMID 15843706. doi:10.1136/emj.2004.015610. 
  80. ^ Friedman E. M. Caustic ingestion and foreign bodies in the aerodigestive tract. In: Bailey B. J., Johnson J. T., Newlands S. D., editors. Head and Neck Surgery—Otolaryngology. 4th ed. Baltimore, MD: Lippincott Williams & Wilkins; 2006. pp. 925–932.
  81. ^ Ertekin, C.; Alimoglu, O.; Akyildiz, H.; Guloglu, R.; Taviloglu, K. (2004). „The results of caustic ingestions”. Hepatogastroenterology. 51 (59): 1397—1400. PMID 15362762. 

Spoljašnje veze uredi

 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Тровање_каустичним_средствима&oldid=27812870”