Trupale je naseljeno mesto u gradskoj opštini Crveni Krst na području grada Niša, u Nišavskom okrugu. Nalazi se kod ušća Nišave u Južnu Moravu, na desnoj nišavinoj aluvijalnoj terasi, na oko 10 km severozapadno od centra Niša. Prema popisu iz 2002. bilo je 2109 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 2223 stanovnika).

Trupale
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugNišavski
GradNiš
Gradska opštinaCrveni Krst
Stanovništvo
 — 2011.Rast 2127
Geografske karakteristike
Koordinate43° 21′ 29″ S; 21° 47′ 39″ I / 43.35802° S; 21.79416° I / 43.35802; 21.79416
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina187 m
Trupale na karti Srbije
Trupale
Trupale
Trupale na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj18211
Pozivni broj018
Registarska oznakaNI

Istorija uredi

Preistorijski nalazi (neolitsko-bronzanog doba) na rubu terase stare rečne obale na lokalitetu Ciganski ključ pokazuju da Trupale spada u veoma stara sela. U području pomenutog lokaliteta leži i jedna mogila nazvana Tumba.

Trupale je staro selo koje datira još iz srednjeg veka. u 15. veku ono je najveće selo u niškom kadiluku. Turski popis 1498. godine evidentira ga kao spahiluk (zeamet) u vlasništvu Ibrahim-bega iz Niša sa 142 doma, 52 neoženjena, 16 udovičkih domova i s dažbinama koje iznose 19.169 akči. Plaća porez za: ispendžu, pšenicu, ječam, ovas i kapludžu, raž, proso, širu, ušur od košnica, sitnu stoku, svinje, voće, crni i beli luk, ušur od kupusa, konoplje, porez od buradi, bostana, trave i ogrevnog drveta, baduhove i svadbarine.

Tokom 16. veka došlo je do izvesnog slabljenja sela. Prema turskom popisu nahije Niš iz 1516. godine, mesto je bilo jedno od 111 sela nahije i nosilo je isti naziv kao danas, a imalo je 112 kuća, 14 udovička domaćinstva, 37 samačka domaćinstva i s davanjima koja iznose 23.010 akči.[1] Već 1560. godine davanja su pala samo na 8.197 akči, a broj domova se sveo na 35 i 10 samačkih. Na ovako izrazito opadadanje sela izazvanog uglavnom raseljavanjem, uticala je bez sumnje trasa Carigradskog puta, koja je, po svemu sudeći, prolazila kroz seoski atar, tako da je selo bilo izloženo poharama od strane turskih prolaznika, haramija i vojnih jedinica. Zabeleženo je, na primer, da je u Trupale 1521. godine konačila turska vojska.

Posle zauzeća Niša i niškog kraja 1428. godine, Turci su na Južnoj Moravi formirali rečnu flotu sa pristaništem u Trupalu. Rečna flotila niške kapetanije stacionirana u Trupalu učestvovala je u drugoj polovini 15. veka u bici za Beograd. Zabeleženo je da su 1575. godine iz Niša (verovatno iz Trupala) dva broda sa žitom upućena u Budim. Negde s kraja 16. veka gase se podaci o saobraćajnoj ulozi Južne Morave.

Po oslobođenju od Turaka, i posle otkupa spahijske zemlje, Trupale se zahvaljujući svom smeštaju na plodnom zemljištu i u blizini Niša razvilo u napredno nišavsko-moravsko selo. Posle Drugog svetskog rata proces delimičnog iseljavanja, pre svega u Niš, zahvatio je i Trupale, a s druge strane ono je postalo privlačno za pridošlice iz siromašnijih i udaljenijih sela (pirotski, kruševački, podjastrebački i planinski region), tako da se ukupni broj stanovnika u njemu povećao. Godine 1971. u Trupalu su živela 103 poljoprivredna, 183 mešovita i 209 nepoljoprivrednih domaćinstava.

Saobraćaj uredi

Do naselja se može doći prigradskom linijom 27A PAS Niš - Medoševac - Popovac - Trupale, linijom 28 PAS Niš - Medoševac - Popovac - Trupale - Vrtište i linijom 29A PAS Niš - Medoševac - Popovac - Trupale - Vrtište - Mezgraja - Donja Toponica - Donja Trnava - Gornja Trnava.

Ovde se nalazi Železnička stanica Trupale.

Na teritoriji ovog naselja se nalazi petlja Trupale, gde se ukrštaju autoputevi A1 i A4.

Demografija uredi

Krajem 19. veka (1895. godine) Trupale je veće selo sa 112 domaćinstava i 848 stanovnika, a godine 1930. u njemu je živelo 210 domaćinstava i 1.345 stanovnika.

U naselju Trupale živi 1733 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,0 godina (42,1 kod muškaraca i 43,9 kod žena). U naselju ima 656 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,27.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 1.667
1953. 1.819
1961. 1.901
1971. 1.963
1981. 2.131
1991. 2.223 2.175
2002. 2.109 2.177
2011. 2.127
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
2.047 97,06%
Romi
  
38 1,80%
Makedonci
  
4 0,18%
Jugosloveni
  
2 0,09%
Hrvati
  
1 0,04%
Ukrajinci
  
1 0,04%
Nemci
  
1 0,04%
nepoznato
  
13 0,61%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ Istorijski arhiv Niš: „DETALjNI POPIS NAHIJE NIŠ IZ 1516. GODINE“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. mart 2012), Pristupljeno 27. 4. 2013.
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura uredi

  • Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995.g. pp. 227–228.

Spoljašnje veze uredi