Umetnost minijature

Umetnost minijature (ital. miniatura) predstavlja izradu i dizajn malih dvodimenzionalnih umetničkih dela - slika na knjigama, papir-mašeu, prostirkama, tekstilu, zidovima, keramici i drugim predmetima, pri čemu se koriste sirovine poput zlata, srebra i raznih organskih supstanci.

Umetnost minijature
Svetska baština Uneska
Zvanično imeUmetnost Minijature
KriterijumNematerijalno kulturno nasleđe: 
Referenca1598
Upis2020. (15. sednica)
Veb-sajthttps://ich.unesco.org/en/RL/art-of-miniature-01598

Godine 2020. Unesko je umetnost minijature uvrstio na lista nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, kao elemenat kulturnog nasleđa Azerbejdžana, Irana, Turske i Uzbekistana.[1]

Etimologija uredi

Reč minijatura izvedena je iz latinskog glagola miniare, što znači „obojiti minijumom“,pigmentom koji se dobija od crvrnog olova).[2] Crvenom bojom dobijenom od ovog pigmenta su u srednjovekovnim rukopisima ispisivani natpisi i početna slova poglavlja i stranica.

Istorija uredi

Istorijski gledano, minijatura je nastala kao elemenat rukopisnih knjiga, kako bi tekst bio vizuelno podržan. Tokom vremena element je evoluirao i danas se može posmatrati kao elemenat u arhitekturi ili kao ukras na javnim prostorima. Iako postoji vekovima, nastavlja da se razvija i na taj način jača veze između prošlosti i sadašnjosti. Tradicionalni principi i tehnike slikanja su očuvani, ali umetnici u proces unose i individualnu kreativnost.

U srednjem veku minijature su izrađivali minijatori, odnosno kaluđera koji su radili na ukrašavanju rukopisa) je figuralna scena ili portret malog formata, rađena različitim slikarskim tehnikama i na različitim podlogama: papiru, pergamentu, slonovači ili metalnoj pločici.[3]

Pod islamskim uticajem minijatura je dobila novi karakter. Godine 2020. Unesko je umetnost minijature, posebno one koja se razvijala upravo pod ovim uticajem, uvrstio na lista nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, kao elemenat kulturnog nasleđa Azerbejdžana, Irana, Turske i Uzbekistana.[1]

Odlike umetnosti minijature uredi

Iako postoje brojne stilske razlike, umetnost minijature deli neke ključne osobine. U svim slučajevima to je tradicionalni zanat koji se obično prenosi kroz proces neformalnog obrazovanja (najčešće kroz praksu, u odnosu majstor-šegrt) i smatra se sastavnim delom socijalnog i kulturnog identiteta svakog društva.

Obrasci minijature slikovito predstavljaju verovanja, poglede na svet i način života. Minijatura prikazuje određenu vrstu perspektive u kojoj se veličina figura menja u skladu sa njihovom važnošću, što je ključna razlika od realističnih i naturalističkih stilova. [1]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v „Art of miniature”. UNESCO. Pristupljeno 25. 6. 2021. 
  2. ^ Wedgwood, Hensleigh (1855). „On False Etymologies”. Transactions of the Philological Society (6): 70. 
  3. ^ Minijatura - istorija Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. januar 2012), biennial.kcgm.org.rs

Spoljašnje veze uredi