Fabrika sijalica Tesla

Fabrika sijalica Tesla je bila jugoslovenska i srpska fabrika sijalica u Pančevu koja je poslovala od 1931. do 2010. godine. Bila je druga fabrika sijalica u Jugoslaviji i jedina u Srbiji. Trgovac Jaša Alkalaj je osnivao fabriku 1931. godine, pod nazivom: Tesla — prva jugoslovenska industrija sijalica i metalotehničkih izrađevina. Preduzeće je dokapitalizovano 1933. godine i postaje akcionarsko društvo Fabrika sijalica „Tesla“. Tokom drugog svetskog rata fabrika je pod komesarskom upravom slabo poslovala. Nakon rata prelazi u državno vlasništvo i širi proizvodnju. Proizvodni program je sadržao razne sijalice široke primene koje su bile poznate po dugom radnom veku. Izvozile su se na tržište zapadne Evrope i Bliskog istoka. Fabrika je prestala s radom 2010. godine, kada je proglasila stečaj, koji je okončan 2021. godine. Danas je kompleks fabrike gotovo u celosti srušen, skoro da nema nikakvih tragova da je tu bila fabrika.[1][2][3]

Fabrika sijalica
Tesla
Delatnostproizvodnja sijalica
Osnovano1931. god.; pre 93 godine (1931)
Pančevo
Ugašeno2010. god.; pre 14 godina (2010)
OsnivačiJaša Alkalaj

Istorija uredi

 
Primerci poslednje serije Teslinih sijalica danas su prava retkost u prodavnicama. Snaga 25 vati.
 
Razne sijalice,kutije i delovi za izradu sijalica.

1930-e uredi

Fabrika je osnovana sa kapacitetom od 1000 sijalica dnevno, maksimalna snaga sijalica je bila 40W. Do kraja 1931. je proizvedeno 120.000 sijalica.

  • 1932. godine sijalice bivaju punjene gasom (azotom) do 200W. Krajem 1932. godine proizvodnja se povećala na 2000 komada dnevno, da bi krajem godine bilo proizvedeno oko 350.000 sijalica.
  • 1933. godine kreće proizvodnja sijalica do 2000 W, dolazi do povećanja proizvodnih kapaciteta(sa 2000 na 3000 komada dnevno). Tada se fabrika suočava s jakom konkurencijom od strane mađarskog „Tungsram”-a, zbog čega je preduzeće prešlo u akcionarsko društvo.
  • 1934. godine fabrika se suočava s konkurencijom „Tungsram”-a, zbog čega nije zabeležen napredak, sa ukupno 560.000 proizvedenih sijalica. Nabavljeno je pet mašina za izradu spirala marke „Bruckner”.
  • 1935. godine je postignut rekord od početka proizvodnje u odnosu na ceo predratni period. Proizvedeno je 670.000 komada sijalica. Na proizvodnju su uticale dve zagrebačke firme: „Domaća industrija sijalica-DIS” i „Tvornica električnih žarulja-TEŽ”, koje su bile u stranom kartelu: „Societe Anonyme d'electricite Tungsram” sa sedištem u Cirihu. Na razvoj Tesle su nerado gledali, jer je obučeni kadar napredovao sa proizvodnjom koja je bila poluautomatska, što je doprinelo bržoj proizvodnji.
  • 1936. godine javljaju se ideje oko prodaje fabrike inostranom kartelu usled jake konkurencije. Radnu snagu je sačinjavalo oko 60-70 radnika.
  • 1938. godine akcije fabrike su prodate po ceni od 2000 dinara. „Tungsram” je imao udeo od 60%, dok je „TEŽ” imao udeo od 40% akcija. Fabrika je zadržala ime „Tesla” - fabrika sijalica a.d. Pančevo, jer je naziv stekao ugled na tržištu. Proizvedeno je 650.000 sijalica.
  • 1939. godine fabrika je pod prinudnom upravom, jer su novi vlasnici fabrike ulagali novac u fabrike za izradu oružja i municije, pri čemu je proizvodnja bila na nivou od 1935-1938.godine.

1940-e uredi

Godine 1940, proizvodnja je u padu, jer je Drugi svetski rat zahvatio Evropu, zbog čega je strani kartel smanjio ulaganja u fabriku sijalica. Nije zabeležen napredak u proizvodnji i proizvedeno je 620.000 sijalica.

Drugi svetski rat uredi

  • Godine 1941, Jugoslavija je okupirana. Za vreme okupacije je preduzeće privremeno stavljeno pod komesarsku upravu, i nije poslovalo 11 meseci. U 1941. godini je do okupacije proizvedeno 325.000 sijalica.
  • Godine 1942, proizvedeno je svega 27.000 sijalica. Iste godine je ukinuta komesarska uprava, održan je skup akcionara koji su doneli odluku da preuzmu upravu nad preduzećem. Akcije nisu glasile na ime već na donosioca, čime je postignuto lakše ispunjavanje zakonskih obaveza i finansijskih transakcija.
  • Godine 1943, je proizvedeno 180.000 sijalica, naredne godine je proizvedeno 155.000 sijalica. Pančevo je oslobođeno 06. 10. 1944.godine. U čast ovog događaja, štamparija koja je pravila kartonske ambalaže je nosila ime „6. Oktobar”.

Posleratni period uredi

  • Odlukom vlade NR Srbije 06. 07. 1945. fabrika je stavljena pod prinudnu upravu, zbog čega je proizvodnja bila mala i radilo se na završavanju nedovršenih poslova uz preostale zalihe sirovina. Uvoz sirovina nije bio moguć, jer se u pograničnim delovima Jugoslavije još uvek vodio rat protiv okupatora. Godine 1945, proizvedeno je 87.000 sijalica.
  • 1946. godine je fabrika nacionalizovana. Iz imena je izbačeno a.d, a fabrika je nastavila da posluje pod imenom fabrika sijalica „Tesla” - Pančevo. Napravljen je plan po kome je trebalo da bude proizvedeno 840.000 sijalica, premda je ostvareno samo 27,6% ukupnog plana. Proizvedeno je ukupno 232 000 sijalica.
  • 1947. godine usled velikih napora radnog kolektiva premašuju se očekivanja i biva proizvedeno 950.000 sijalica, sa manjim brojem radnika nego 1939. godine.
  • 1949. godine preduzeće ostaje bez rukovodstva nakon što je „Glavna direkcija saveza elektroindustrije” objavila da je fabrika prešla iz saveznog u republički značaj i pod upravu AOR - Glavna direkcija metalne industrije. Usled promene nadležnosti fabrika nije radila oko 100 dana i nije ispunjen plan proizvodnje. U drugoj polovini godine je počela normalna isporuka sirovina fabrici. Proizvedeno je sa 52 radnika 747.000 sijalica.

1950-e uredi

  • 1950. godine dolazi do radničkog samoupravljanja, radnici određuju plan proizvodnje. Sirovine su nabavljane preko „TEŽ”-a, koji je pre svega gledao da zadovolji svoje potrebe, pa onda da isporuči sirovine. Usled takvog načina rada isporuka sirovina je bila neredovna i neorganizovana, zbog čega je fabrika predata 02. 09 radnicima na upravljanje, što je podstaklo poboljšanje u pogledu razvoja i isporuke sirovina. Krajem 1950. je proizvedeno 1.025.000 sijalica, čime su radnici pokazali svoje znanje i umeće.
  • 1951. godine su uvezene mašine iz Engleske za izradu elektroda tipa „EVD”. Zahvaljujući tome je počela proizvodnja elektroda. Proizvedeno je 1.023.000 sijalica sa 83 zaposlena.
  • 1952. godina je značajna za fabriku, jer se seli na novu lokaciju i postaje jedna moderna industrija sijalica. Preduzeće je preseljeno u halu nekadašnjeg preduzeća „Obnova” koje je raspušteno. Nabavljena je kompletna gas grupa kao i 12 mašina za izradu spirala. Sva očekivanja u proizvodnji su premašena. Proizvedeno je 850.000 sijalica.
  • 1953. godine godine fabrika se uselila u novu zgradu, iste godine je iz Engleske uvezena automatska aparatura „Luxram” za izradu sijalica godišnjeg kapaciteta 3.500.000 komada. Gradska plinara je pripojena fabrici sijalica. Svi kapaciteti fabrike nisu u celosti iskorišćeni, jer se tokom te godine obavljao prenos i postavljanje mašina u novu halu. Pored svega proizvedeno je 1.683.000 sijalica sa 90 zaposlenih.
  • 1954. godine dolazi do oporavka i rasta proizvodnje. Nove mašine bolje obavljaju posao i radnici su se navikli na njih. Proizvedeno je 2.380.000 sijalica.
  • 1955. godine je počela nabavka potrebnih mašina za proizvodnju fluorescentnih cevi. Oprema je stigla krajem godine usled kašnjenja isporučioca, te je pogon pušten u rad sledeće godine. Iako je proizvedeno 3.066.000 sijalica, uprava nije bila zadovoljna, jer usled poteškoća 254.000 sijalica nije sišlo sa proizvodnih traka.
  • 1956. godine je počela proizvodnja fluorescentnih sijalica, kapacitet je porastao na 4.200.000 sijalica. Krajem godine je proizvedeno 3.600.000 običnih i fluorescentnih sijalica. U inostranstvo je izvezena prva količina sijalica u vrednosti od 40.000 US$. U proizvodni program su ušle baterijske, dinamo i signalne sijalice.
  • 1957. godine je došlo do napretka u proizvodnji. Fabrika je rekonstruisana, nabavljene su dve grupe za izradu specijalnih i minijaturnih sijalica, kao i prateća oprema. Proizvedeno je 6.971.000 sijalica.
  • 1958. godine dolazi do smanjenja proizvodnje za milion sijalica usled uvoza sijalica od kontingenata. Broj zaposlenih je iznosio 413, ukinuta je druga smena što je uzrokovalo pojavu tehnološkog viška. Uprava donosi odluku da se višak radnika ne otpušta, već da se od njih stvori rezervna radna snaga. Preduzeće „Metalac” je pripojeno čime im je omogućena samostalna izrada metalnih kontakata i navoja za sijalice. Proizvedeno je 5.805.493 sijalica.
  • 1959. godine je pokrenuta specijalna poluautomatska grupa za izradu minijaturnih sijalica „Aleksandra”. Proizvedeno je 5.411.121 komada sijalica.

1960-e uredi

  • 1960. godine nastaje petogodišnji plan proizvodnje. Prošireni su proizvodni kapaciteti, nabavljeno je šest mašina za spiralizaciju „SP 21” i „SP 23”, i tri mašine W-10 „Watt”, čime je započeta izrada dvostrukih spirala. Proizvedeno je sa 440 radnika 5.909.678 sijalica.
  • 1961. godine stižu nove grupe koje su planom rekonstrukcije prispele, montirane su i počela je proizvodnja. Nastaju nove radne jedinice i nove grupe. Sa proizvdnih traka silazi prva količina živinih sijalica, kao i specijalnih sijalica, čime je smanjena količina uvoza sijalica. Puštene su u rad automatske grupe za izradu normalnih i minijaturnih sijalica „Bader”. Kreće proizvodnja neonskih reklama (NE MEŠATI sa fluorescentnim sijalicama). U pogonima radi sedam proizvodnih linija. Obnovljena je plinara ugradnjom kreking uređaja za potrebe fabrike. Iste godine je izrađen elaborat o gasifikaciji grada Pančeva za potrebe građana i industrije. U fabrici izlazi prvi broj BILTENA koji se bavio ulsovima rada, životu radnog kolektiva i njihovim problemima. Proizvedeno je 7.957.678 sijalica sa 461 radnikom.
  • 1962. godine nastaju proizvodi pogona precizne mehanike „Metalac” koji ranije nije imao proizvodnu liniju, kreće se sa izradom startera za fluo cevi snage 40W,termometara i ratkapni. Uspeh je delom i sticaj okolnosti, tj.slaganjem poslovne politike sa petogodišnjim planom. Nastaju ideje o izradi sedmogodišnjeg plana. Proizvodnja se odvija na osam proizvodnih traka, od kojih su pojedine radile u dve smene. Proizvedeno je sa 523 radnika 10.127.000 sijalica.
  • 1963. godine priprema se uvođenje 42-časovne radne nedelje na području SR Srbije. Proizvodi koji su se ranije ručno pravili sada se prave mašinski. Postepeno dolazi do iskorišćavanja maksimalnih kapaciteta, što se i vidi po rezultatima. Izvršena je rekonstrukcija fabrike i lokalnih preduzeća, koja je ostala poznata kao „Rekonstrukcija stare industrije”. Uspostavljen je nacrt sedmogodišnjeg plana. Sa 632 radnika je proizvedeno 12.485.858 sijalica.
  • 1964. godina je bila jedna od najuspešnijih tokom poslovanja, jer je postignuta proizvodnja koja je trebalo da se postigne 1965. godine po petogodišnjem planu (1960). Angažovano je 10 proizvodnih linija od kojih su neke radile u dve smene. U avgustu administracija radi ukupno 42 sata nedeljno. U planu obnove je planirano dovršavanje građevinskih i sanitarnih objekata, kao i pripreme za nabavku novih grupa: tri grupe za proizvodnju običnih sijalica, dve za izradu specijalnih i minijaturnih sijalica i jedna za proizvodnju fluo cevi. Kupljeno je 24 mašina za izradu spirala od „Tungsram”-a kao i tri elektrodne mašine. Loma u proizvodnji je bilo malo, obezbeđene su devize za uvoz sirovina iz inostranstva. Proizvedeno je sa 760 radnika 17.095.571 komada raznih sijalica.
  • 1965. godine je završena obnova i u pogon su puštene dve „Tungsram” grupe za proizvodnju fluo cevi i auto sijalica. Uvode se 22 proizvodne linije. Asortiman auto sijalica se lako probio na tržište, čime je smanjen uvoz sijalica. Kod pojedinih grupa su se javile poteškoće za normalan rad. Sa 804 radnika je proizvedeno 17.946.677 sijalica. Nove mere koje su donete radi rešavanja krize su zahtevale mnogo napora.
  • 1966. godine fabriku je zahvatila kriza usled privredne reforme, zbog čega je broj zaposlenih spao na 754 radnika, troškovi su svedeni na minimum. Pored preduzetih mera fabrika se suočavala sa gubicima i proizvodnja je bila nerentabilna. Uvoz sijalica je dodatno otežao proizvodnju,kao i nedostatak deviza za uvoz sirovina iz inostranstva. Proizvedeno je 16.666.117 sijalica.
  • 1967. godine se fabrika suočavala sa problemima iz prošle godine, proizvodnja sijalica je bila skuplja od prodajne cene. Nije bilo ugovorenih zaključnica sa kupcima. Nastojanjem domaćih stručnjaka fabrika je sačuvana, jer je situacija na tržištu bila nepovoljna po fabriku, u toj meri da je postojanje bilo neopravdano i nerentabilno, svi prihodi u fabrici su se odrazili kroz smanjene plate radnicima. Dana 25. 10. 1967. godine je zaključen sporazum o poslovno tehničkoj saradnji „Tesla-TEŽ”. Sporazumom je doneto rešenje o formiranju cene sijalica i upotrebom zajedničkog naziva „tt” na pakovanjima, kao i na zajedničkoj saradnji. Sa 719 radnika je proizvedeno 17.281.000 sijalica.
  • 1968. godine se videla opravdanost međusobne saradnje potpisane prošle godine. U Pančevu je sa 748 radnika proizvedeno 21.672.546 sijalica. Međusobnom saradnjom dve fabrike su smanjeni troškovi i pravovremeno su ispunjeni zahtevi tržišta u nastojanju smanjenja ili pak potpunog sprečavanja uvoza.
  • 1969. godine je ostala upamćena kao uspešna, jer iako su imali probleme pri poslovanju, nadležni iz „Tesle” i „TEŽa” su uspeli pored uvoza da održe poslovanje fabrike i da zadovolje potrebe. Formirana je „Grupacija radnih organizacija za proizvodnju i promet električnih izvora svetla”, pri Saveznoj privrednoj komori. Tokom prelaznog perioda nastanka „Grupacije” pojedini trgovinski lanci (većina njih nije zaključila sporazum) su potpisali ugovor o uvozu 40 miliona raznih sijalica. Toliko sijalica je činilo 75% godišnjih potreba tržišta Jugoslavije. Zalaganjem radnog kolektiva je fabrika uspela da ostane u plusu s poslovanjem. Proizvedeno je 23.618.569 sijalica sa 785 radnika.

1970-e uredi

  • 1970. godine je smanjena proizvodnja, sa zahtevom da se količine održe na prihvatljivom nivou, a da se tržištu plasira onoliko koliko se traži. 610.000 sijalica je izvezeno u inostranstvo kako bi se sprečili gubici i otpuštanje radnika. Sa mađarskom firmom „Tungsram” je ugovoren posao o doradi 2.500.000 sijalica i 770.000 fluo cevi. Posao je izvršen sa 1.417.000 sijalica i 200.000 fluo cevi. Prošireni su proizvodni kapaciteti grupa „Telux” i „FcAlexandra”. Pušten je pogon za proizvodnju jodnih sijalica snage 1000 W i 1500 W. Proizvedeno je 20.083.000 sijalica sa 850 radnika.
  • 1971. godine fabrika se suočava sa nelikvidnošću, manjkom finansijskih sredstava, čime ne uspevaju da ispune zahteve tržišta za određene asortimane. Kroz kratak period uvideli su značaj saradnje sa zagrebačkim TEŽ-om. Osvojena je proizvodnja svih auto spirala. U rad su puštene grupe „Tungsram II”, automatska za izradu normalnih sijalica, kao i mašine FO 25 „Tungsram”. Sa 980 radnika je proizvedeno 26,356,375. sijalica. Iste godine je završen srednjoročni plan za period od 1971-1975. Osnov je bila analiza tržišta.
  • 1976. dolazi do osavremenjivanja grupe „Telux” nabavkom novihg mašina za montažu spirala marke „Albar”. Takođe stiglo je sedam elektrodnih mašina „EVD” iz Engleske. Pripreme su vršene na polju administracije, čime je obuhvaćeno ugovaranje poslova, zatim unapređenje tehnologije i kadrovska priprema. Sa 1214 radnika je proizvedeno 40.299.859 sijalica.
  • Marta 1977. počinje gradnja nove hale veličine 3000 m2, za izradu fluo cevi, usled manjka prostora za smeštaj grupe. Puštena je grupa „FC Badalex” kapaciteta 1200kom/č.
  • 1978. je zavšrena hala, ostalo je da se uradi klimatizacija i gasna instalacija, koja je kasnila iz objektivnih razloga. Montaža je uspešno obavljena. Krajem godine je otvoren novi pogon i puštena u rad fluo grupa. Sa 1504 radnika je proizvedeno 57.874.639 sijalica.
  • 1979. dolazi do problema u ostavirivanju zadatih ciljeva, zbog toga su uvedene mere kojima je predviđeno potpuno iskorišćenje proizvodnih linija, uvedeno je više smena i radna subota. Tehnologija izrade je primenjena u potpunosti. Stimulisana je proizvodnja „male serije”. Sa 1590 radnika je izrađeno 56.966.511 sijalica.

1980-e uredi

  • 1980. godine je dostignut rekord od 59.949.894 sijalica, to je najveća zabeležena brojka. U julu i avgustu iste godine je ugovoreno više poslova nego u istom periodu u proteklih deset godina. Nadmašen je plan realizacije za 3,6%. Zaposleno je bilo 1628 radnika.
  • 1981. godine je fabrika usled nepovoljnih uslova imala poteškoće sa uvozom sirovina, zbog čega je proizvodnja bila u zastoju nakratko. Proizvodnja je pored svega toga uspela da ispuni očekivanja na tržištu. Iste godine se otvara prodavnica u krugu fabrike. Sa 1646 zaposlenh, što je i najviše zaposlenih ikada u fabrici, proizvedeno je 49.896.009 sijalica.
  • 1982. godine fabrika se suočava sa zastojem u proizvodnji, otežanim uvozov sirovina i velikim lomom tokom proizvodnje. Takođe loše stanje ekonomije u državi je dovelo do devalvacije dinara, i samim tim je uticalo na rad fabrike. Ipak sa 1634 radnika je proizvedeno 43.757.643 sijalica.
  • 1983. godine načalom septembra je počelo postavljanje automatske linije za proizvodnju standardnih sijalica snage 40-100 W. Linija je kupljena od mađarskog „Tungsram”-a ranije, međutim Savezni sekretarijat za spoljnu trgovinu nije odobravao njenu isporuku, sve dok se nisu duboko uverili da će sijalice proizvedene sa ove linije biti prodavane na zapadu. Nažalost uz pomoć nove linije nije ostvaren ambiciozni plan za izradu od preko 57 miliona komada. Sa 1590 radnika je proizvedeno 39.220.806 sijalica.
  • 1984. godine usled loše ekonomske situacije (manjka deviznih sredstava) materijal se nije mogao pravoremeno uvesti, zbog čega je došlo do neujednačenog odnosa materijala za izradu sijalica, zbog čega je u nekoliko navrata proizvodnja obustavljana. Sa 1460 radnika je proizvedeno 38.537.351 sijalica
  • 1985. godine su izvršeni napori da se sredstvima za amortizaciju krene u investiciona ulaganja. Tom prilikom su izgrađeni magacin, oksigenska i kompresorska stanica. Kupovinom 4 vozila je značajno rešeno pitanje voznog parka. Sa 1505 radnika je proizvedeno 42.978.055 sijalica.
  • 1986. godine je usvojen srednjoročni plan razvoja do 1990. godine. Nabavljene su nove mašine, proizvodnja je trebalo da ima rast od 9,2% na godišnjem nivou. Sa „Tungsram”-om je sklopljen ugovor o nabavci 7 mašina za spiralizaciju i jednog telera za grupu „Badalex”.

1990-e uredi

Raspad Jugoslavije i sankcije uredi

Tokom rasapda Jugoslavije dolazi do značajnog gubitka tržišta, razlaza sa zagrebačkim TEŽ-om, otežanog uvoza sirovina i pada proizvodnje. Uprkos svemu složni radnici kao i mnogi stručni ljudi predvođeni dipl. fiz. hem Veroslavom Krčadincem su počeli sa izradom dokumentacije sistema kvaliteta propisanih standardom JUS ISO 9000. Zalaganjem stručnjaka iz kontrole kvaliteta fabrička laboratorija za ispitivanje električnih izvora svetlosti 1995. dobija sertifikat, čime je laboratorija postala akreditovana i relevantan faktor za kontrolu kvaliteta izvora svetlosti i značajan korak za podizanje kvaliteta na nivou fabrike. Godine 1998, počela je maloserijska proizvodnja PL fluo sijalica, koje su u to vreme bile popularne zbog manje potrošnje električne energije, manjeg zagrevanja i dužeg radnog veka u odnosu na volframske sijalice. Period od 1994-1997. je bio težak za fabriku, zbog čega je uvoz sveden na minimum, te je „Srpska fabrka stakla” Paraćin odigrala bitnu ulogu u snadbevanju balonima za volframske sijalice (28 miliona balona) čime je zadržana postojanost u proizvodnji. Najgora godina je bila 1993. kad je proizvedeno svega 2.008.629 sijalica.

Oživljavanje proizvodnje uredi

Pored izuzetno teške ekonomske situacije u zemlji fabrika je nastavila sa širenjem proizvodnje, kako bi obezbedila opstanak na tržištu. 1998.godine su se usaglasili sa Zakonom o preduzećima. Fabrika je dobila skupštinu preduzeća, upravni i nadzorni odbor. U privrednom sudu u Pančevu se prvi put pored imena na srpskom jeziku upisuje i ime na engleskom jeziku. Formira se obrazovni centar u krugu fabrike kako bi se zaposleni u farbici sa visokom i višom stručnom spremom obrazovali i stekli nova znanja vezana za izradu sijalica. Pored stranih stručnjaka, kao i ostalih domaćih stručnjaka van fabrike, uspešno su se pokazali i stručnjaci iz kruga fabrike. Razvojni centar je umnogome pomogao radnicima u sticanju novih veština.

Rat 1999. godine uredi

Iako je tokom 1999. godine bilo bombardovanje, fabrika je u jednoj smeni uspela da održi proizvodnju, čak i da izveze određenu količinu sijalica. Krug fabrike nije bio bombardovan, međutim Pančevo je bilo teško pogođeno tokom bombardovanja. Zahvaljujući čvrstom nastojanju fabrike da i u najgorim trenucima održi poslovanje, dobijaju nagradu „Biznis partner” za 2000. godinu. U januaru 2000. usled zalaganja stručnjaka fabrika dobija sertifikat da ispunjava standarde kvaliteta prema JUS ISO 9001. Fabrika je u veku za sobom ostavila neizbrisivi trag. Tokom 1999. godine je 1083 radnika proizvelo 25,527,470 sijalica.

2000-e uredi

Fabrika posle svih nedaća dočekuje jubilarnu godinu sa puno očekivanja i nadom za proboj na nova tržišta. Srbija je tokom 2000-ih postala otvorenija prema Evropi i tržište je bilo slobodnije.[1]

Saradnja sa preduzećem Narva uredi

Usled propasti fabrike tokom perioda tranzicije 2000-ih, 2005. godine dolazi do saradnje sa Narvom, Nemačkom firmom iz Drezdena. U početku su prodavali gotove proizvode, da bi potom bila pokrenuta proizvodnja u Vladimirovcu uz pomoć radnika pančevačke fabrike, koji su pristali da rade kako bi se proizvodnja nesmetano odvijala, čime se izbegava potreba za obukom novih radnika. Proizvodile su se samo obične sijalice u masovnoj količini, ostale vrste poput kompakt fluorescnetnih/fluorescentnih su prepakivane/prodavane samo kod nas ili su rađene u malim serijama.[4] Kvalitet sijalica nije bio isti kao kod pravih pančevačkih modela, kasnije je krenula proizvodnja istih. Mašine su delom bile iz pančevačke fabrike, delom iz zagrebačkog TEŽ-a, međutim zagrebačke mašine nisu bile sve u celosti isporučene ili su bile neispravne. Narva je 2011. otišla iz Srbije čime je ugašena fabrika sijalica. Nakon toga domaće sijalice se sve ređe nalaze na rafovima, i to što se nalazi prodaje se radi izmirivanja obaveza prema dužnicima. Pojedine mašine za izradu sijalica koje su prebačene iz Pančeva su završile na otpadu, jer nije postignut dogovor sa zainteresovanim ljudima iz Mađarske za otkup, koji su mahom bili radnici „Tungsram”-a. Većina pančevačkih mašina je izvezena nazad u Mađarsku, čime su Mađari postigli sledeće:

  • Unapređene su mašine (poboljšana preciznost i izvršena zamena dotrajalih delova na istim, dodata savremena elektronika).
  • Umesto da ih rashoduju, prodali su ih državama bivšeg SSSR-a, jer se kod njih još uvek proizvode obične sijalice, dok je u EU to ograničeno.
  • Mađari su svoju tehnologiju prodali državama bivšeg SSSR-a, čime su obezbedili postojanost kvaliteta sijalica, što je pozitivna reklama za njih.
  • Kupac je uz kupovinu obavezao sebe na obuku od 12 meseci. Razlog zbog kojeg je potrebna obuka je da bi se radnici i celo osoblje fabrike upoznalo sa novom tehnologijom, radi korigovanja mašina, uvođenjem klimatizacije, smanjenja loma i radi obuke majstora za održavanje mašina. Takođe u obuci su upoznati sa propisanom kaloričnošću gasa, vlagom u argonu/vodoniku, vlagom i temperaturom vazduha i okoline, odnosom materija, finoćom fluorescentnog praha, procesom nanošenja itd. U suštini obuka je tu kako bi se osoblje osposobilo za propisan rad sa novom opremom i kako bi se hala prilagodila potrebama nove tehnologije.

Stečaj uredi

Fabrika je 2010. godine proglasila stečaj, kao posledica dugogodišnjeg urušavanja od strane raznih vlasti koje su postavljale sebi bliske ljude, s ciljem bogaćenja.[5]

Organizacija uredi

Postojale su sledeće proizvodne grupe:

  • „Bader”- normalne i minijaturne sijalice
  • „FC Alexandra” - izrada fluo cevi
  • „Telux” - izrada auto sijalica
  • „Badalex” - normalne sijalice, poluatuomatska grupa kapaciteta 2200 kom/č
  • „FC Badalex” fluo grupa 1200 kom/č[1]

Proizvodi uredi

Pančevačka fabrika je proizvodila sledeće proizvode:

Pre drugog svetskog rata Pre saradnje, a nakon oslobođenja Tokom saradnje sa zagrebčkim "TEŽ"-om Nakon razlaza
  • Specijalne sijalice za saobraćajna sredstva,reflektore i druge svrhe
  • Tip "A" (vakuumske, okruglog oblika sa providnim staklom)
  • Tip "AM" (vakuumske, okruglog oblika s iznutra matiranim staklom)
  • Tip "B" (vakuumske, kruškastog oblika s providnim staklom)
  • Tip "KM" (vakuumske, oblik kugle sa spolja matiranim staklom)
  • Tip "ASTF" (posebno rađene za mesta s puno vibracija,iznutra matirane)
  • Tip "BB" (vakuumske, mala kruška s providnim staklom)
  • Tip "KZ/KZM" (oblik sveće,oznaka m označava da je matirana spolja)
  • Tip "G" (gasno punjenje, s prozirnim staklom)
  • Tip "GM" (gasno punjenje,s iznutra matiranim staklom)
  • Tip "GO" (gasno punjenje, opalno staklo)
  • Tip "GDS" (gasno punjenje, imitacija dnevnog svetla)[6]
  • Sijalice za opštu upotrebu
  • Sijalice u boji
  • Rezista sijalice
  • Sijalice oblika kugle i sveće
  • Niskovoltne sijalice
  • Infracrvene sijalice
  • Reflektorske sijalice
  • Minijaturne sijalice
  • Radio-skala sijalice
  • Sijalice za džepne i baterijske lampe
  • Sijalice za bicikle
  • Tinjalice
  • Signalne sijalice konusnog i cevastog oblika
  • Automobilske sijalice
  • Fluorescentne cevi
  • Fluo cevi u boji
  • Rapidne fluo cevi
  • Reflektorske fluo cevi
  • Fluo cevi za kopiranje
  • Živine sijalice[7]
  • Standardne sijalice
  • Sveća sijalice
  • Iluminacione sijalice
  • Reflekta sijalice
  • Kripton sijalice
  • Živine sijalice visokog pritiska
  • Natrijumske sijalice visokog pritiska
  • Natrijumske sijalice niskog pritiska
  • Fluosolne sijalice
  • Metalhalogene sijalice
  • Halogene sijalice
  • Fluorescentne cevi
  • Fluorescentne cevi za posebnu namenu
  • Starteri za fluorescentne cevi
  • Tinjalice
  • Piselo sijalice
  • Sub minijaturne sijalice
  • Telefonske sijalice
  • Signalne sijalice
  • Semaforske sijalice
  • Brodske sijalice
  • Sijalice za lokomotive
  • Vagonske sijalice
  • Rezista sijalice
  • Avionske sijalice
  • Radio-skala sijalice
  • Dinamo sijalice
  • Baterijske sijalice
  • Sijalice za akumulatorske svetiljke
  • Auto sijalice
  • Kompleti auto sijalica
  • Infrasol sijalice
  • Episkopske sijalice
  • Projekcione sijalice
  • Fotografske sijalice
  • Rudarske sijalice
  • Sijalice za optičku signalizaciju[8]
  • Standardne sijalice
  • Sveća sijalice
  • Inklozirane sijalice
  • Reflekta sijalice
  • Metalizirane sijalice
  • Živine sijalice visokog pritiska
  • Natrijum sijalice visokog pritiska
  • Halogene sijalice
  • Fluorescentne cevi
  • Fluorescentne cevi za posebnu namenu
  • Starteri za fluorescentne cevi
  • Fluorescentne cevi malih snaga
  • Signalne sijalice
  • Semafor sijalice
  • Brodske sijalice
  • Sijalice za lokomotive
  • Vagonske sijalice
  • Rezista sijalice
  • Avionske sijalice
  • Dinamo sijalice
  • Komplet auto sijalica
  • Episkopske sijalice
  • Projekcione sijalice
  • Rudarske sijalice
  • Fotografske sijalice[9]

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v Jubilarni katalog „40 godina Tesle” (objavljeno 25. 10. 1971. godine)
  2. ^ Jubilarni katalog „70 godina Tesle”(objavljeno 2001. godine)
  3. ^ Janković, Olga. „"Od fabrike sijalica do kineske robne kuće". Politika. Pristupljeno 04. 12. 2023. 
  4. ^ Šašić, Miodrag. „"Tesla" ipak sija”. Politika. Pristupljeno 04. 12. 2023. 
  5. ^ Predić, Ivana. „Uspon i pad Fabrike sijalica „Tesla. Pristupljeno 20. 11. 2023. 
  6. ^ Tesla-Prva jugoslovenska industrija sijalica i metalotehničkih izrađevina-Pančevo. 1934. 
  7. ^ Katalog proizvoda fabrike sijalica Tesla Pančevo-Jugoslavija. 1961. 
  8. ^ TESLA-TEŽ Živine sijalice visokog pritiska proizvodni program. 1988. 
  9. ^ Fabrika sijalica Tesla-Pančevo katalog proizvoda. 1993. 

Spoljašnje veze uredi