Filipi (grč. Φιλιπποι) je drevni antički i srednjovekovni grad i znameniti arheološki lokaltet u istočnom delu Egejske Makedonije, u severoistočnom delu današnje Grčke.

Ostaci grada Filipi

Istorija uredi

Grad je osnovan je oko 360. p. n. e. godine, pod imenom Krenid. Makedonski kralj Filip II ga je osvojio 356. p. n. e. i preimenovao po sebi. Grad je očuvao autonomiju sve do propasti antičke Makedonije u vreme rimskog osvajanja sredinom 2. veka pre nove ere, nakon čega e našao u sastavu rimske provincije Makedonije. Uprkos relativno malom broju stanovnika (oko 20.000), grad je bio važno trgovačko središte. Najvažniji događaj u njegovoj istoriji je bila Bitka kod Filipa 42. p. n. e. u kojoj je Drugi trijumvirat porazio ubice Gaja Julija Cezara.

Grad je bio značajan centar ranog hrišćanstva, a Filipljane je posetio i Sveti Pavle, koji je tamošnjim hrišćanima kasnije uputio znamenitu Poslanicu Filipljanima. Tu je osnovana i Filipska eparhija, čiji su episkopi poznati od 4. veka nadalje. Tokom većeg dela srednjeg veka grad je bio pod vizantijskom vlašću, a sredinom 14. veka osvojili su ga Srbi. Za vreme vladavine cara Stefana Dušana oblašću oko Filipa i obližnje Drame upravljao je kesar Vojihna, a potom je za vreme cara Uroša (1355-1371) tom oblašću zavladao despot Uglješa (1365-1371).[1][2][3]

Krajem 14. veka, grad je potpao pod osmansku, čime je otpočeo period opadanja koji je tokom 15. veka doveo do potpunog gašenja ovog nekada značajnog urbanog i crkvenog centra, od koga su preostale samo antičke i srednjovekovne ruševine. Po tom drevnom gradu je u novije doba prozvana današnja opština Filipoi koja pripada periferiji Istočna Makedonija u savremenoj Grčkoj.

Reference uredi

  1. ^ Škrivanić 1961, str. 1-15.
  2. ^ Ostrogorski 1965, str. 104-126.
  3. ^ Ćirković 1995, str. 175-184.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi