Francuski hleb

француски издужени хлеб

Francuski hleb (baget; engleski izgovor: /bæˈɡɛt/; francuski izgovor: /baˈɡɛt/) je hleb specifičnih svojstava, karakterističan po odnosu između kore i sredine samog proizvoda. To je proizvod sa velikim učešćem kore u odnosu na ukupnu gramaturu proizvoda, te samim tim tako i oblikovan – duguljasto kružnog oblika, malog preseka.

Francuski hleb - baget

Receptura uredi

Receptura sirovina kod proizvodnje bageta je[1]:

 
Francuski hleb - baget
  • Pšenično brašno tipa „400“ 100kg
  • Kvasac formovani 4kg
  • Kuhinjska so 1,6kg
  • Voda 60kg
  • Šećer 1,5kg
  • Aditiv (zavisno od potrebe)

Način pripreme uredi

Zames testa se obavlja direktnim postupkom.

 
Francuski hleb - baget

Osnovna sirovina brašno mora biti veoma dobrog kvaliteta uz intenzivnu obradu testa pri operaciji zamesa. Temperatura zamešenog testa treba da bude 26⁰C, a fermentacija dvostepena, u masi i u oblikovanim komadima testa. Konzistencija zamešenog testa ne niža od 500FJ.

Baget se obično proizvodi u komadima od 300 i 500 grama dok se pri deljenju odmeravaju komadi testa od 370 grama i 610 grama, zbog relativno visokog stepena „upeka“, koji je 20% na testo (računajući na tvrdo zamešeno testo od 500FJ).

Proizvodne operacije bageta se ne razlikuju od operacije standardne proizvodnje hleba, ali su režimi specifični. Tako se posle završetka procesa fermentacije testa u posudama, obavlja deljenje testa na komade, računato za veći stepen upeka. Okruglo oblikovani komadi idu u narušene polipeptidne veze, nastale pri operaciji deljenja testa. Operacija duguljastog oblikovanja obavlja se na posebnim rol-mašinama sa dugim valjcima, tako da su komadi testa dužine 45cm za gramature od 300 grama gotovog proizvoda, a 65 cm za proizvode od 500 grama.

Posle rolovanja, duguljasto – oblikovani komadi testa se stavljaju u perforirane teflonizirane olučaste plehove, koji sprečavaju rasplinjavanje okruglo – izduženih komada testa u toku procesa narastanja. Plehovi sa duguljasto oblikovanim komadima testa stavljaju se u komoru za fermentaciju, sa programiranom temperaturom optimalne fermentacije kao i stepena vlažnosti. Sttvaraju se sve pogodnosti za uspešan proces narastanja komada testa. Obavezna operacija površinske obrade testa je i operacija narezivanja, koja utiče na stepen narastanja komada pri operaciji pečenja. Ta operacija se obavlja neposredno pre ubacivanja plehova sa testom u peć ili nešto ranije za vreme fermentacije testa u komori.

Temperatura pećnice je relativno visoka, cca 250⁰C, a provodljivost toplote u komadima testa mora biti dobra (narasli komadi koji se peku) da bi se isti ispekli (sredina cca 94⁰C), pre početka ugljenisanja kore, u pritivnom temperatura pećnice mora se umanjiti.

Gotov proizvod posle operacije pečenja karakterističan je po visokom stepenu učešća kore i velikom šupljikavošću. Krhka pokorica dugo zadržava svojstva sa umanjenim efektom uspostavljanja ravnoteže vlažnosti.

Standardne vrste hleba i peciva uredi

 
Vrste hleba

Standarne vrste hleba i peciva su najmasovniji pekarski proizvodi. U većim zemljama oni čine preko 90% od ukupne proizvodnje. Proizvodi pod ovim zajedničkim imenom mogu značajno da se razlikuju u pogledu vrste i tipa brašna, oblika i načina proizvodnje.[2]

  • Hleb pravljen od brašna različitih žitarica (pšenica, raž, ovas, ječam...)
  • Proja (hleb od kukuruznog brašna)
  • Pogača
  • Fransuski hleb – baget
  • Somun

Literatura uredi

  1. ^ Dipl. Inž. Živomir R. Lekić, Proizvodnja hleba i peciva, „POLjO-KNjIGA D.O.O“, Beograd , 2010., ISBN: 978-86-82769-14-7
  2. ^ Milan Žeželj, Tehnologija žita i brašna – prerada brašna, NIP Glas javnosti doo, Beograd, ISBN: 86-83399-12-5

Spoljašnje veze uredi