Friks (grč. Phriksos, lat. Phrixus) je sin kralja Atamanta i njegove žene boginje oblaka Nefele.[1]

Friks i Hela

Mitologija uredi

Sa svojom sestrom Helom Friks je proveo mukotrpno detinjstvo jer je njihov otac, napustio njihovu majku Nefelu i doveo im Inu, kćerku tebanskog kralja Kadma, koja ih je mrzela od samog početka.

Ina je, svojim spletkama uspela da nagovori Atamanta da žrtvuje svoga sina Friksa bogovima. Kada je Atamant vodio svoga sina prema žrtveniku, Nefela je poslala velikog ovna sa zlatnim runom koji je Friksa i Helu uzeo na leđa i poleteo sa njima prema istoku. Na putu, za vreme leta, kada su se našli nad morskim tesnacem koji odvaja Evropu i Aziju, Hela nije uspela da se održi na ovnu i pala je u more.

Friks nije uspeo da spase svoju sestru, ali je, njoj u spomen, nazvao more u koje je pala Helinim morem - Helespontom. Čitav srednji vek to more se zvalo Helinim imenom, a danas su to Dardaneli.

Friks je na zlatnom ovnu stigao sve do ušća reke faside, u Kolhidi pod Kavkazom. Kralj Ejat, sin boga sunca Helija, je prihvatio Friksa, a kada je Friks odrastao, dao mu je za ženu svoju kćerku Halkiopu.

Zlatnog ovna, na kome je Friks došao u Kalhidu, kralj je žrtvovao bogu Zevsu, a runo koje je sa njega odrao obesio je na visoko stablo na brdu koje je bilo posvećeno bogu rata Aresu, i poverio ga na čuvanje strašnome zmaju koji nikada nije spavao.

Zlatno runo je visilo dugo na stablu sve dok nije došao Jason i uzeo ga.

Begom Hele i Friksa počinje ciklus mitova o Argonautima i njihovom vođi Jasonu.

Reference uredi

  1. ^ Zamarovski 1985, str. 110.

Literatura uredi

  • Zamarovski, Vojteh (1985). Junaci antičkih mitova: Leksikon grčke i rimske mitologije. Zagreb. 

Spoljašnje veze uredi