Hag
Hag (hol. Den Haag ili 's-Gravenhage) je administrativni centar Holandije. Zahvata površinu od oko 100 km², i ima oko 474.000 stanovnika. Treći je grad po veličini u državi i u njemu se nalazi sedište holandske vlade. Takođe u Hagu se nalaze zgrade gornjeg i donjeg doma parlamenta kao i kancelarija kralja Vilema Aleksandra. Takođe sve ambasade i razne organizacije nalaze se u ovom gradu no ipak prema Holandskom ustavu glavni grad je Amsterdam.
Hag hol. Den Haag | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Kraljevina Holandija |
Konstitutivna država | Holandija |
Provincija | Južna Holandija |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2008. | 475.932 (procena) |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 52° 05′ 00″ S; 4° 19′ 00″ I / 52.083333° S; 4.316667° I |
Vremenska zona | UTC+1, leti UTC+2 |
Površina | 98,2 km2 |
— kopno | 82,66 km2 |
— voda | 0,87 km2 |
Hag je sedište više međunarodnih organizacija:
- Međunarodni sud pravde u Palati Mira
- Međunarodni tribunal za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije
- Međunarodni krivični sud
- Organizacija za suzbijanje hemijskog oružja
Grad je 1248. osnovao Viljem II Holandski.
Gradski život je usredotočen oko Hofvijvera i Binenhofa, gdje je smešten parlament.
Hag je najveći holandski grad na obali Severnog mora. Gradsko područje obuhvata dva priobalna gradića: glavno obalno odmaralište Sheveningen u severozapadnom dijelu grada je omiljeno odredište za turiste i izlazak mladih. Sheveningen je najposećenije priobalno mesto u Beneluksu s 10 miliona posetilaca godišnje. Verovatno ga zbog tog razloga mnogi, čak i Holanđani, pogrešno smatraju odvojenim gradom iako je u stvari jedan od osam haških okruga, stadsdelena.
Drugo priobalno odmaralište Haga je Kijkduin, na jugozapadu. Mnogo je manji i privlači uglavnom domaće stanovništvo.
Bivša holandska kolonija Holandska istočna Indija („Nederlands-Indië”, danas Indonezija) ostavila je svoj trag u Hagu. Brojne su ulice nazvane po mestima Holandske istočne Indije, a u gradu živi velika „indijska” („Indische(e)” ili „Indo”), u stvari mešano holandsko-indonezijska zajednica. Od 1949. i gubitka poseda, među ovim stanovnicima zadržao se za Hag nadimak 'Udovica „Indië”'.
Jedna od karakteristika Haga su široke i duge ulice u starijim delovima grada. Kuće su obično niske, s najviše tri sprata, i prilično elegantne. Gradski plan je prostorniji nego u drugim holandskim gradovima, a u gradu gotovo uopšte nema kanala jer su svi krajem 19. veka isušeni.
U Hagu se nalaze neke od najbogatijih i najsiromašnijih četvrti Holandije. Bogatija područja uglavnom su smeštena zapadno od Laan van Meerdervoorta. Siromašnija se nalaze u južnim i istočnim delovima grada. Ova se podela odrazila i u lokalnom naglasku: za bogatije građane se često koristi naziv „Hagenaars” (Hagenari), a njihov govor naziva se „bekakt”, za razliku od skupine „Hagenezen” (Hagenezi), koji govore „plat Hags”. Među ovim društvenim grupama nema puno komunikacije.
Geografija uredi
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Klima uredi
Klima Mornaričke vazduhoplovne baze Balkenburg | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pokazatelj \ Mesec | Jan. | Feb. | Mar. | Apr. | Maj | Jun | Jul | Avg. | Sep. | Okt. | Nov. | Dec. | God. |
Apsolutni maksimum, °C (°F) | 13,8 (56,8) |
15,9 (60,6) |
20,8 (69,4) |
25,9 (78,6) |
29,7 (85,5) |
33,5 (92,3) |
36,5 (97,7) |
34,6 (94,3) |
31,7 (89,1) |
24,5 (76,1) |
17,5 (63,5) |
15,4 (59,7) |
36,5 (97,7) |
Maksimum, °C (°F) | 5,9 (42,6) |
6,3 (43,3) |
9,3 (48,7) |
12,8 (55) |
16,7 (62,1) |
19,0 (66,2) |
21,3 (70,3) |
21,5 (70,7) |
18,4 (65,1) |
14,5 (58,1) |
9,9 (49,8) |
6,6 (43,9) |
13,5 (56,3) |
Prosek, °C (°F) | 3,6 (38,5) |
3,6 (38,5) |
6,1 (43) |
8,7 (47,7) |
12,5 (54,5) |
15,1 (59,2) |
17,4 (63,3) |
17,5 (63,5) |
14,8 (58,6) |
11,3 (52,3) |
7,4 (45,3) |
4,3 (39,7) |
10,2 (50,4) |
Minimum, °C (°F) | 1,0 (33,8) |
0,7 (33,3) |
2,7 (36,9) |
4,5 (40,1) |
8,1 (46,6) |
11,0 (51,8) |
13,3 (55,9) |
13,3 (55,9) |
10,9 (51,6) |
7,8 (46) |
4,5 (40,1) |
1,7 (35,1) |
6,6 (43,9) |
Apsolutni minimum, °C (°F) | −16,4 (2,5) |
−14,0 (6,8) |
−11,1 (12) |
−4,4 (24,1) |
−1,5 (29,3) |
1,7 (35,1) |
5,4 (41,7) |
5,5 (41,9) |
1,2 (34,2) |
−4,4 (24,1) |
−7,1 (19,2) |
−10,6 (12,9) |
−16,4 (2,5) |
Količina padavina, mm (in) | 68,4 (2,693) |
51,2 (2,016) |
59,8 (2,354) |
42,9 (1,689) |
54,7 (2,154) |
61,6 (2,425) |
72,7 (2,862) |
84,0 (3,307) |
89,2 (3,512) |
89,9 (3,539) |
90,4 (3,559) |
76,4 (3,008) |
841,2 (33,118) |
Dani sa padavinama (≥ 1 mm) | 12 | 10 | 11 | 9 | 9 | 9 | 10 | 10 | 12 | 13 | 14 | 13 | 132 |
Dani sa snegom | 5 | 5 | 3 | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 2 | 4 | 20 |
Relativna vlažnost, % | 86 | 84 | 83 | 79 | 78 | 79 | 80 | 80 | 83 | 84 | 87 | 87 | 82,5 |
Sunčani sati — mesečni prosek | 65,5 | 89,6 | 133,7 | 190,5 | 229,0 | 216,1 | 227,4 | 207,1 | 145,5 | 110,3 | 61,1 | 49,2 | 1.726,1 |
Izvor #1: Royal Netherlands Meteorological Institute (1981–2010 normal, snowy days normal for 1971–2000)[1] | |||||||||||||
Izvor #2: Royal Netherlands Meteorological Institute (1971–2000 extremes)[2] |
Panorama uredi
Stanovništvo uredi
Prema proceni, u gradu je 2008. živelo 441.094 stanovnika.
1980. | 1990. | 2000. | 2008. |
---|---|---|---|
456.886[3] | 441.506[3] | 441.094[3] | 475.932[3] |
Partnerski gradovi uredi
Reference uredi
- ^ „Klimaattabel Valkenburg, langjarige gemiddelden, tijdvak 1981–2010” (PDF) (na jeziku: holandski). Royal Netherlands Meteorological Institute. Arhivirano (PDF) iz originala 10. 10. 2017. g. Pristupljeno 10. 9. 2013.
- ^ „Klimaattabel Valkenburg, langjarige extremen, tijdvak 1971–2000” (na jeziku: holandski). Royal Netherlands Meteorological Institute. Pristupljeno 10. 9. 2013.
- ^ a b v g „NETHERLANDS: Major Municipalities”. City Population. Pristupljeno 11. 11. 2012.
Literatura uredi
- Arjan Van Dixhoorn; Susie Speakman Sutch, ur. (2008). The Reach of the Republic of Letters: Literary and Learned Societies in the Late Medieval and Early Modern Europe. Brill. ISBN 978-90-04-16955-5.
- Henri Bouchot (1890). „Topographical index of the principal towns where early printing presses were established”. Ur.: H. Grevel. The book: its printers, illustrators, and binders, from Gutenberg to the present time. London: H. Grevel & Co.
- Willem Frijhoff; Marijke Spies (2004). „Chronological Table”. 1650: Hard-Won Unity. Dutch Culture in a European Perspective. 1. Koninklijke Van Gorcum. ISBN 978-90-232-3963-5.
- Claartje Rasterhoff (2014). „The spatial side of innovation: the local organization of cultural production in the Dutch Republic, 1580-1800”. Ur.: Karel Davids; Bert De Munck. Innovation and Creativity in Late Medieval and Early Modern European Cities. Ashgate. str. 161—188. ISBN 978-1-4724-3989-5.
- Patrick Robertson (2011). Robertson's Book of Firsts. Bloomsbury. ISBN 978-1-60819-738-5.
- Paul Schneiders (1998). „Libraries in the Netherlands” (PDF). IFLA Journal. International Federation of Library Associations. 24.
- Klaas van Berkel; et al., ur. (1999). History of Science in the Netherlands. Brill. ISBN 90-04-10006-7.
- Vernon N. Kisling, ur. (2000). „Zoological Gardens of the Netherlands (chronological list)”. Zoo and Aquarium History. USA: CRC Press. ISBN 978-1-4200-3924-5.
- „Netherlands”. International Banking Directory. New York: Bankers Publishing Company. 1922. hdl:2027/hvd.hb1sji?urlappend=%3Bseq=829.
- M. S. Vassiliou (2009). „Chronology”. Historical Dictionary of the Petroleum Industry. Scarecrow Press. ISBN 978-0-8108-6288-3.
- „Netherlands”. Statesman's Year-Book. London: Macmillan and Co. 1921. hdl:2027/njp.32101072368440?urlappend=%3Bseq=1150 — preko HathiTrust.
- Richard Green (2008). Chronology of International Organizations. Routledge. ISBN 978-1-135-35590-6.
- Hans van Maanen (1997). Het Nederlandse toneelbestel van 1945 tot 1995 [Netherlands Theatre from 1945 to 1995]. Amsterdam University Press. ISBN 978-90-5356-252-9.
- Walter Rüegg, ur. (2011). „Universities founded in Europe between 1945 and 1995”. Universities Since 1945. History of the University in Europe. 4. Cambridge University Press. ISBN 978-1-139-49425-0.
- Joop W. Koopmans; Arend H. Huussen Jr. (2007). „Chronology”. Historical Dictionary of the Netherlands (2nd izd.). Scarecrow Press. ISBN 978-0-8108-6444-3.
- Hans van Dijk (1999). Twentieth-century Architecture in the Netherlands. Rotterdam: 010 Publishers. ISBN 978-90-6450-347-4.
- Randstad Holland, Netherlands. OECD Territorial Reviews. Organisation for Economic Co-operation and Development. 2007. ISBN 978-92-64-00793-2.
- „Netherlands”. Europa World Year Book. Europa Publications. 2004. ISBN 978-1-85743-255-8.
- Thomas Nugent (1749), „Hague”, The Grand Tour, 1: Netherlands, London: S. Birt, hdl:2027/mdp.39015030762598?urlappend=%3Bseq=113
- „Hague”. Gazetteer of the Netherlands. Attributed to Clement Cruttwell. London: G.G.J. and J. Robinson. 1794.
- „Hague”. Galignani's Traveller's Guide through Holland and Belgium (4th izd.). Paris: A. and W. Galignani. 1822. hdl:2027/njp.32101073846667?urlappend=%3Bseq=130.
- „The Hague”, A Handbook for Travellers on the Continent (8th izd.), London: John Murray, 1851
- William Henry Overall, ur. (1870). „Hague”. Dictionary of Chronology. London: William Tegg. hdl:2027/uc2.ark:/13960/t9m32q949?urlappend=%3Bseq=385.
- George Henry Townsend (1877), „Hague”, A Manual of Dates (5th izd.), London: Frederick Warne & Co., hdl:2027/hvd.32044088047865?urlappend=%3Bseq=464
- W. Pembroke Fetridge (1885), „The Hague”, Harper's Hand-Book for Travellers in Europe and the East, New York: Harper & Brothers
- Haagsch jaarboekje (na jeziku: holandski), Mouton & Co.
- „Hague”. Chambers's Encyclopaedia. 5. London. 1901. hdl:2027/uc2.ark:/13960/t1fj2r624?urlappend=%3Bseq=517.
- Charles Bertram Black (1908), „The Hague”, Holland: its Rail, Tram, and Waterways (3rd izd.), London: A. and C. Black
- George Wharton Edwards (1909). „The Hague”. Holland of To-day. New York: Moffat, Yard & Company. ISBN 9780849513558.
- „The Hague”, Belgium and Holland (15th izd.), Leipzig: Karl Baedeker, 1910, OCLC 397759
- „The Hague”, Encyclopædia Britannica (11th izd.), New York, 1910, OCLC 14782424 — preko Internet Archive
- Benjamin Vincent (1910), „Hague”, Haydn's Dictionary of Dates (25th izd.), London: Ward, Lock & Co., hdl:2027/loc.ark:/13960/t89g6g776?urlappend=%3Bseq=671 — preko HathiTrust
- Colum Hourihane, ur. (2012). „The Hague”. Grove Encyclopedia of Medieval Art and Architecture. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-539536-5.
- Jan Hein Furnée (2014). „'Our Living Museum of Nouveaut's': Visual and Social Pleasures in The Hague's Shopping Streets, 1650-1900”. Ur.: Furnée and Lesger. The Landscape of Consumption: Shopping Streets and Cultures in Western Europe, 1600-1900. Palgrave Macmillan. str. 208+. ISBN 978-1-137-31406-2.
- Henri Zondervan, ur. (1908), „'sGravenhage”, Winkler Prins' Geillustreerde Encyclopaedie (na jeziku: holandski), Amsterdam: Uitgevers-Maatschappy „Elsevier“, str. 362—367
Spoljašnje veze uredi
- Zvanični veb-sajt
- City of The Hague.
- The largest painting in the Netherlands Архивирано на сајту Wayback Machine (11. јануар 2016).