Hala 1 Beogradskog sajma

објекат и непокретно културно добро у градској општини Савски Венац, Србија

Hala 1 Beogradskog sajma je jedna od hala u okviru kompleksa Beogradski sajam. Građena je u periodu između 1954. i 1957. godine. Zbog svojih arhitektonskih rešenja i načina izgradnje proglašena je za nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.

Hala 1 Beogradskog sajma
Hala 1 Beogradskog sajma
Opšte informacije
MestoBeograd
OpštinaSavski venac
Država Srbija
Vrsta spomenikaizložbena hala
Vreme nastanka1954—1957.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda
beogradskonasledje.rs

O hali uredi

Hala je građena po projektu tima u kojem su bili arhitekta Milorad Pantović i građevinski inženjeri Branko Žeželj i Milan Krstić. Kružnog je oblika i pokrivena je rebrastom kupolom napravljenom od prednapregnutog betona. Ova kupola ima raspon od 109 metara i do 1965. godine je bila i najveća na svetu. Danas je najveća kupola napravljena od prednapregnutog betona na svetu. Maksimalna visina u temenu hale iznosi 30,78 metara. Hala ima više nivoa: suteren, arenu, parter i dve galerije. U suterenu se nalaze pomoćne prostorije, magacini i kancelarije, dok ostali nivoi služe kao izložbeni prostor. Ukupna površina hale je 21.280 m2, od čega izložbeni prostor zauzima 15.030 m2.[1][2][3][4]

Beogradski sajam je jedno od najvrednijih dela srpske posleratne arhitekture i predstavlja svedočanstvo tehničkog, tehnološkog, naučnog i kreativnog uzleta društva krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina 20. veka. Svojim urbanističkim i arhitektonskim rešenjem, dimenzijama, skladnošću oblika i opštom impozantnošću, svrstava se među najuspelija ostvarenja domaće arhitekture.

Vlada Republike Srbije je u januaru 2009. proglasila ceo kompleks Beogradskog sajma za spomenik kulture. Odluka je doneta na inicijativu Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, čija je namera bila da se Sajam, koji je tada bio u postupku privatizacije, zaštiti od eventualne samovolje novih vlasnika. Međutim, ovoj odluci se oštro usprotivio Anđelko Trpković, tadašnji direktor Beogradskog sajma, koji je smatrao da su takve mere zaštite preterane i da bi mogle da oteraju zainteresovane kupce. Vlada Srbije je odluku povukla svega nedelju dana nakon što ju je donela. Ukidanje zaštite kritikovala je arhitektonska javnost, prvenstveno Akademija arhitekture Srbije.[5][6] Devetnaestog februara iste godine, ovoga puta na predlog Ministarstva kulture Republike Srbije i Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, usvojena je odluka kojom je za zaštićeno kulturno dobro proglašena samo Hala 1. U planu je bilo da se status spomenika kulture dodeli i Halama 2 i 3, ali to se do danas nije desilo.[7][8][9]

Koncerti uredi

Datum Izvođači Napomene Izv.
4. jun 1997.   Kiss poseta: 3.500 [10]
20. jul 2004.   Pink poseta: 2.000 [11][12]
21. januar 2005.   R.E.M.
(predgrupa:   Brainstorm)
poseta: 12.000 [13][14]
29. maj 2005. Darkwood Dub, E-Play, Vrooom,   Faithless,   Thievery Corporation,   GusGus,   X-Press 2 Belgrade Vybe Festival [15]
21. jun 2005.   Jamiroquai [16]
27. februar 2006.   Deep Purple poseta: 8.000 [17][18]
17. oktobar 2006.   Duran Duran
(predgrupa: Laki pingvini)
poseta: 10.000 [19][20]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Hala 1 Beogradskog sajma na sajtu Zavod za zaštitu spomenika kulture Beograd”. beogradskonasledje.rs. Arhivirano iz originala 9. 5. 2012. g. Pristupljeno 9. 12. 2013. 
  2. ^ „Beogradski sajam / Hala 1”. sajam.co.rs. Arhivirano iz originala 12. 12. 2013. g. Pristupljeno 9. 12. 2013. 
  3. ^ „Nepristojno, uvredljivo, društveno i državno”. vreme.com. 29. 7. 2009. Arhivirano iz originala 17. 3. 2024. g. Pristupljeno 9. 3. 2024. 
  4. ^ „Branko Žeželj Čovek koji je ukrotio beton”. novosti.rs. 15. 7. 2013. Arhivirano iz originala 18. 7. 2013. g. Pristupljeno 9. 12. 2013. 
  5. ^ „Sajam izgubio status spomenika kulture”. politika.rs. 23. 1. 2009. Arhivirano iz originala 19. 3. 2024. g. Pristupljeno 17. 3. 2024. 
  6. ^ „Beogradski sajam – između kulturnog spomenika i poslovnog centra”. politika.rs. 27. 1. 2009. Arhivirano iz originala 30. 11. 2020. g. Pristupljeno 17. 3. 2024. 
  7. ^ „Hala 1 Beogradskog sajma spomenik kulture”. politika.rs. 20. 2. 2009. Arhivirano iz originala 20. 3. 2014. g. Pristupljeno 17. 3. 2024. 
  8. ^ „Hala 1 Beogradskog sajma, odlukom Vlade Srbije, postala zaštićeno kulturno dobro”. ekapija.com. 20. 2. 2009. Arhivirano iz originala 17. 3. 2024. g. Pristupljeno 9. 12. 2013. 
  9. ^ „Akademija arhitekture Srbije: zaustaviti uklanjanje hala dva i tri Sajma”. politika.rs. 3. 11. 2023. Arhivirano iz originala 21. 3. 2024. g. Pristupljeno 17. 3. 2024. 
  10. ^ „Sa koncerta grupe Kiss u Beogradu: Cirkus u rokenrolu”. yurope.com. 6. 6. 1997. Arhivirano iz originala 9. 10. 2008. g. Pristupljeno 9. 3. 2024. 
  11. ^ „Pink sutra dolazi u Beograd”. blic.rs. 19. 7. 2004. Arhivirano iz originala 16. 3. 2024. g. Pristupljeno 9. 3. 2024. 
  12. ^ „Pink pevala u praznoj hali”. blic.rs. 22. 7. 2004. Arhivirano iz originala 16. 3. 2024. g. Pristupljeno 9. 3. 2024. 
  13. ^ „R.E.M. u Beogradu: Pesme koje pripadaju svima”. popboks.com. Arhivirano iz originala 15. 6. 2013. g. Pristupljeno 9. 3. 2024. 
  14. ^ „Koncert — R.E.M: Eksplozija sna”. vreme.com. 27. 1. 2005. Arhivirano iz originala 1. 5. 2024. g. Pristupljeno 9. 3. 2024. 
  15. ^ „Belgrade Vybe Festival: Trans u očima zaposednutih”. popboks.com. 1. 6. 2005. Arhivirano iz originala 18. 3. 2018. g. Pristupljeno 9. 3. 2024. 
  16. ^ „Jamiroquai: Neuhvatljivi mali baja”. popboks.com. 23. 6. 2005. Arhivirano iz originala 13. 3. 2024. g. Pristupljeno 9. 3. 2024. 
  17. ^ „Deep Purple tražili kombi i gomilu peškira”. blic.rs. 23. 2. 2006. Arhivirano iz originala 30. 4. 2024. g. Pristupljeno 9. 3. 2024. 
  18. ^ „Deep Purple za staru gardu”. blic.rs. 1. 3. 2006. Arhivirano iz originala 15. 3. 2024. g. Pristupljeno 9. 3. 2024. 
  19. ^ „Duran Duran u Beogradu 17. oktobra”. b92.net. 17. 10. 2006. Arhivirano iz originala 16. 3. 2024. g. Pristupljeno 9. 3. 2024. 
  20. ^ „Duran Duran na Sajmu: Više od mode”. popboks.com. 18. 10. 2006. Arhivirano iz originala 15. 3. 2024. g. Pristupljeno 9. 3. 2024. 

Spoljašnje veze uredi