Hans Kelzen (nem. Hans Kelsen; Prag, 11. oktobar 1881Berkli, 19. april 1973) je bio austrijski pravnik.[1][2]

Hans Kelzen
Lični podaci
Datum rođenja(1881-10-11)11. oktobar 1881.
Mesto rođenjaPrag, Austrougarska
Datum smrti19. april 1973.(1973-04-19) (91 god.)
Mesto smrtiBerkli, SAD

Biografija uredi

Hans Kelzen je rođen u Pragu 11. oktobra 1881. godine. Počev od 1883. godine porodica je živela u Beču gde prošao kroz sve škole, Kelzen je apsolvirao svoje studije prava, habilitovan je 1911. g. i konačno, od 1919. do 1930. vršio je službu „redovnog profesora državnog i upravnog prava“ na Bečkom univerzitetu.

Godine 1930. prihvata ponudu Kelna i preseljava se u Nemačku.

U centru stvaralaštva Hansa Kelzena nalazi se razvijanje i neprestano produbljivanje teorije „kritičkog pravnog pozitivizma“, Čiste teorije prava. Prilikom pripremanja svog habitacionog spisa Glavni problemi teorije državnog prava Kelzen je imao kontakta sa istaknutim nemačkim naučnicima, a osobito se nalazio i pod utiskom vodećeg austrijskog teoretičara državnog prava, Edmunda Bernačika. Svakako da su i teške državnopravne prilike Dvojne monarhije doprinele razvoju čiste teorije prava. On osvrćući se na „austrijski aspekt“ Čiste teorije prava - misli sledeće:

"S obzirom na austrijsku državu, koja je bila sastavljena od tako mnogih grupa različitih po rasi, jeziku, religiji i istoriji, teorije koje su pokušale da jedinstvo države zasnuju na nekakvoj socijalno-psihološkoj ili socijalno-biloškoj povezanosti ljudi koji pravno pripadaju državi, pokazale su se sasvim očigledno kao fikcije. Ukoliko je ta teorija države suštinski sastavni deo Čiste teorije prava, može Čista teorija prava važiti kao jedna specifično austrijska teorija“.

U narednim godinama Kelzen će dalje razvijati u mnogim spisima tu teoriju.

On pre 1920. terijski priprema ustavno sudstvo i ustavnotehničku mogućnost Austije. Time Austrija dobija prvi put u pravnoj istoriji ustavno sudstvo. 1920. postaje član Ustavnog suda gde ostaje devet godina. Austriju napušta 1930. zbog preoštrih reakcija jednog dela javnosti na određenu judikaturu Ustavnog suda.

S obzirom da je kao i drugi naučnici njegovog okruženja bio jevrejskog porekla, a i poznata situacija u Nemačkoj od 1933. naterali su ga da 1938. godine emigrira za SAD gde će 1950. postati profesor filozofije i psihologije na univerzitetu Ajova.[3]

Umro je 19. aprila 1973. godine u Americi.

Reference uredi

  1. ^ „Hans Kelsen American scholar”. Britannica. Pristupljeno 19. 1. 2021. (jezik: engleski)
  2. ^ „Hans Kelsen, Hans Kelsen Werke”. Mohr Siebeck. Pristupljeno 19. 1. 2021. (jezik: engleski)
  3. ^ „Kelsen, Hans”. Jewish Virtual Library. Pristupljeno 19. 1. 2021. (jezik: engleski)