Heron Stari ili Aleksandrijski (Aleksandrija, I vek n. e) bio je grčki matematičar i inženjer. Smatra se da je otkrio više sprava, među koje se ubrajaju Heronove fontane (male mašine pomoću kojih se dobija mlaz vode). Zanimao se za odbijanje svetlosti na konveksnim, konkavnim i ravnim ogledalima. Pisao je i traktate iz oblasti matematike i mehanike.

Heron
Heron, grčki matematičar
Lični podaci
Datum rođenjaoko 10. n. e
Mesto rođenjaAleksandrija, Rimski Egipat,
Datum smrti75
Mesto smrtiAleksandrija,
Naučni rad
Poljematematika
Poznat poaeolipil, Heronova formula

Doprineo je i razvoju nauke o toploti. Pripisuju mu se pravila za tačno i približno izračunavanje zapremine zarubljene piramide, zarubljene kupe kao i nekih drugih geometrijskih tela.

Otkrića uredi

Heronova lopta ili eolipil se smatra pretečom parne mašine. Heron je zagrejao šuplju loptu sa vodom, dok voda nije proključala. Para je izlazila kroz dve cevi, savijene u suprotnim pravcima, i time izazvala okretanje lopte.

Heronova vetroturbina, koja je pokretala orgulje, jedan je od prvih primera korištenja energije vetra za pokretanje nekog uređaja. Heron je poznat i kao jedan od osnivača kibernetike, koja postaje nauka tek polovinom 19. veka. Bila je to mašina za svetu vodu, koja je radila ubacivanjem kovanog novca. Kada je ubačeni novčić pao na polugu i usled težine podigao polugu, sveta voda bi pocurila iz cevi, dok novčić ne bi pao sa šipke i cev se zatvorila.

Njegove pronalaske uglavnom koristi drevno grčko pozorište. Takođe je napravio mašinu koja je "igrala" predstavu preko 10 minuta. Heronovo vrlo korisno otkriće bila je pumpa za vodu, koja je ispumpala vodu iz posude ili plovila. Pored vode za piće, pumpu su koristili i vatrogasci.

Dao je doprinos i analizi prelamanja svetlosti, koja je kasnije nazvana Fermatov princip (Pierre de Fermat, 1607-1665), koji uči kako da se zrak svetlosti, koji putuje između dve tačke, uvek kreće najkraćim putem.

Takođe je dizajnirao "špric" - kontrolišući količinu tečnosti ili vazduha koji je bio izvučen na taj način.

Heronova fontana imala je posude pomoću kojih je voda izbacivana u vis pomoću hidrostatičkog pritiska.

On opisuje pojavu zvuka. Smatra da muzički instrumenti proizvode tonove zadajući udarce česticama vazduha.

U matematici je pronašao jednostavan način i metod (Heronov metod) za brzo izračunavanje korena bilo kog broja.

Čuvena Heronova formula omogućava izračunavanje površine trougla, za koji je dovoljno poznavati samo dužine stranica trougla.

Jedno od njegovih velikih matematičkih dostignuća bila je i ideja o postojanju imaginarnih brojeva.

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi