Holandsko-portugalski rat

Holandsko-portugalski rat izbio je usled pokušaja Nizozemske republike da povrati posede u Brazilu i u zapadnoj Africi, koje je preotela Portugalija u kolonijalnim borbama vođenim između 1643. i 1654. godine.

Holandsko-portugalski rat
Vreme1601—1661.
Mesto
Ishod Sporazum iz Haga
Sukobljene strane
Nizozemska republika Kraljevina Portugalija

Nizozemska republika je iskoristila dolazak na portugalski presto trinaestogodišnjeg Afonsa VI od Portugala i 1656. godine postavila je Portugaliji kategorični zahtev da vrati otete posede. Istovremeno je uputila flotu od 28 brodova pod komandom admiarala Jakobom van Vasenerom pred obalu Portugalije, zbog blokade i zaplene trgovačkih brodova. Pošto je Portugalija odugovlačila sa pregovorima, Nizozemska republika joj je u oktobru objavila rat.

Ratna dejstva svela su se na blokadu portugalske obale. Holanđani su zaplenili mnogo tregovačkih brodova sa veoma bogatim teretom iz prekomorskih zemalja. Do borbi nije došlo, jer portugalska flota nije uopšte napuštala svoje luke. U Indiji je Holandska istočnoindijska kompanija oduzela Portugalcima Cejlon, Nagapatam, Kočin i još neka naselja. Holanđani nisu energičnije vodili rat jer su bili angažovani u Švedsko-danskom ratu između 1655. i 1670. godine, a i plašili su se intervencije Engleske i francuske.

Mir je bio zaključen 6. avgusta 1661. godine Holandija se zadovoljila odštetom od 8.000.000 guldena i pravom na slobodnu trgovinu u svim kolonijama Portugalije, a za uzvrat je odustala od svojih zahteva za povratak poseda u zapadnoj Africi i Brazilu.

Literatura uredi