Horhe Rafael Videla
Horhe Rafael Videla Redondo (šp. Jorge Rafael Videla Redondo; Mersedez, 2. avgust 1925 — Markos Paz, 17. maj 2013) bio je general-pukovnik i vojni diktator u Argentini od 29. marta 1976. godine do 29. marta 1981. godine. Period njegove diktature je u istoriji Argentine poznat kao Proces narodne reorganizacije.
Horhe Rafael Videla | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||||||||||
Datum rođenja | 2. avgust 1925. | ||||||||||||
Mesto rođenja | Mersedez, Argentina | ||||||||||||
Datum smrti | 17. maj 2013.87 god.) ( | ||||||||||||
Mesto smrti | Markos Paz, Argentina | ||||||||||||
Profesija | vojno lice | ||||||||||||
| |||||||||||||
Potpis |
Biografija uredi
Rođen je u gradu Mersedezu kod Buenos Ajresa. Upisao je Nacionalni vojni univerzitet 3. marta 1942. godine i na njemu diplomirao 21. decembra 1944. godine, sa činom nižeg poručnika. Između 1952. godine i 1954. godine završio je Ratni univerzitet. Radio je u ministarstvu odbrane od 1958. godine do 1960. godine i do 1962. godine bio direktor Vojne akademije. Promaknut je u brigadnog generala 1971. godine, a avgusta 1975. godine predsednica Izabela Peron postavila ga je za generala zapovednika armije.
Iako je nosio titulu predsednika Argentine, ne smatra se zakonitim zbog načina dolaska na vlast.
Razdoblje njegove vladavine su obeležili mnogobrojni zločini: otmica dece, progoni političkih protivnika i mnogi drugi zločini. Ovo razdoblje argentinske istorije se naziva Proces narodne reorganizacije, tokom koje je život izgubilo oko 10.000 do 30.000 ljudi.[1]
Bio je vođa devetočlane vojne hunte koja je 1976. godine svrgnula Izabelu, udovicu Huana Perona. Vlast je 1981. godine predao Robertu Violi, a vojna hunta je sišla s vlasti 1983. godine. Videli je odmah zatim suđeno i proglašen je krivim zbog zločina počinjenih tokom vladavine hunte. Posle toga je otpušten iz vojske 1985. godine. Iako je prvobitno bio osuđen na doživotnu robiju, oslobođen je 1990. godine.
Sedamnaest godina kasnije, 25. aprila 2007. godine, argentinski vrhovni sud je opozvao ovo pomilovanje, proglasio ga protivustavnim, i ponovo stavio na snagu presude protiv čovečnosti iz 1984. godine.[2]
Horhe Videla je 13. oktobra 2008. godine prebačen iz kućnog pritvora u zatvor na izdržavanje doživotne kazne.[traži se izvor]
Nakon pet godina, 5. jula 2012. godine, argentinski sud osudio ga je na 50 godina zatvora zbog naredbe o otimanju i odvajanju 500 beba od porodica levičarskih političkih disidenata koji su bili nezakonito uhapšeni i zatvarani tokom njegove vladavine u Procesu narodne reorganizacije.[3]
Izvori uredi
- ^ „The Victims: Abducted, Tortured, Vanished”. The Vanished Gallery.
- ^ „Argentine court overturns "Dirty War" pardon”. Pristupljeno 24. 4. 2013.
- ^ „Former dictators found guilty in Argentine baby-stealing trial”. CNN. 5. 7. 2012. Pristupljeno 20. 1. 2013.