Hram Svetog Jovana Krstitelja u Vrelu
Hram Svetog Jovana Krstitelja u Vrelu jedan je od verskih objekata s početka 20. veka u sastavu Srpske pravoslavne crkve u Eparhiji niškoj, pod nadzorom arhijerejskog namesnika sa sedištem u Aleksincu, u gradskoj opštini Pantelej na području grada Niša u Nišavskom upravnom okrugu.
Hram Svetog Jovana Krstitelja u Vrelu | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Tip | crkva |
Jurisdikcija | Srpska pravoslavna crkva |
Eparhija | Eparhija niška |
Osnivanje | 1909. |
Osnivač | Srpska pravoslavna crkva |
Posvećen | Svetom Jovanu Krstitelju |
Lokacija | |
Mesto | Vrelo (Niš), Gradska opština Pantelej |
Država | Srbija |
Istorija uredi
Po narodnom predanju na mestu današnjeg hrama postojala je prvobitna srednjovekovna crkva crkva koja je stradala u vreme turskog ropstva, kada je u selo Vrelo naišao odred Turske konjice, koji je na dan Sabora pobio mnogo seljana i devastirao Crkvu.[1]
Hram je sagrađena na temeljima stare svetinje 1909. godine i nekoliko godina nije bio osveštan, tačnije sve do 9. avgusta 1940. godine na dan svetog Pantelejmona, kada je hram osveštao episkopa niški Jovan Ilić, u vreme sveštenika Metodija Sokolovića.[1]
Tokom 1926. godine u hramu je urađen ikonostas i freskodekoracija.
Hram poseduje Antimins, liturgijsko platno na kojem su predstavljena stradanja Hristova i polaganje u grob, koje se polaže na časnu trapezu, u oltaru Crkve i na njemu se vrši Sveta liturgija iz 1936. godine. Antimins je potpisan rukom episkopa Jovana Ilića.[1]
Izvori uredi
- ^ a b v „Trnavska parohija. Hramovi u parohiji”. eparhijaniska.rs. Pristupljeno 2023-04-06.
Literatura uredi
- M. Rakocija, Manastiri i crkvu južne i istočne Srbije, Niš 2013