Hrvatska dijaspora
Hrvatska dijaspora obuhvata sve građane hrvatske nacionalnosti ili porijekla koji žive van Hrvatske, kao svoje matice. U taj skup bi se, tehnički, mogli ubrojati i Hrvati koji danas žive na području bivše Jugoslavije, ali se pod tim skupom obično podrazumijevaju nešto dalje oblasti, poput zemalja Evropske unije, Sjeverne i Južne Amerike, Australije, kao i zemalja sa drugih kontinenata.
.svg)
Sjeverna Amerika uredi
Po popisu iz 2005. godine, u SAD živi 401,208[1] stanovnika djelimično hrvatskog porijekla. Pored toga, značajan broj Hrvata-Amerikanaca se deklariše Jugoslovenima, Slovenima, Dalmatincima, Bosancima, Austrijancima, ili čak Austrougarima. Prve naseobine Hrvata utemeljene su na jugu ušća rijeke Misisipi. Značajno doseljavanje zabilježeno je za vrijeme zlatne groznice u Kaliforniju. I u Arizoni i Nevadi postoje veća staništa Hrvata, gdje uglavnom rade u rudnicima srebra i zlata. Vašington i Pensilvanija su značajne hrvatske kolonije. Na području Sjeverne Amerike funkcioniše i jedna od većih hrvatskih organizacija dijaspore, Hrvatska bratska zajednica.
Južna Amerika uredi
U Južnu Ameriku Hrvati su počeli pristizati 1870-ih godina. Najznačajnije hrvatske kolonije do Prvog svjetskog rata utemeljene su u Čileu i Argentini. U Brazilu ih je najviše u Sao Paolu. Hrvata ima još i u Boliviji, Peruu i Urugvaju.
Čile uredi
Čile predstavlja jednu od najvećih hrvatskih naseobina van matice. Nakon SAD, u Čileu živi drugi najveći broj Hrvata van Balkana. Po nekim izvorima, tu ih živi oko 400.000.[2][3] Hrvati u Čileu predstavljaju jedan od vodećih primjera uspješno integrisanih stranaca koji su došli sa područja gdje španski jezik nije glavni govorni jezik. Mnogi zabavljači, radnici, umjetnici i istaknuti političari sa visokim pozicijama u zemlji su Čileanci hrvatskog porijekla.
Argentina uredi
Hrvata u Argentini ima preko 250.000.[2] Jedan od najuspješnijih Hrvata u Argentini, i istovremeno jedan od prvih doseljenika, bio je Nikola Mihanović, koji je živio u Buenos Ajresu. Do 1909, oko 30 godina nakon što je došao u Južnu Ameriku, Mihanović je posjedovao 350 plovila, uključujući 82 parobroda. Do 1918. godine, broj njegovih zaposlenih je bio oko 5000, većinom iz Dalmacije. Na taj način Mihanović je značajno uticao na izgradnju hrvatske zajednice u Argentini.
Drugi talas doseljavanja Hrvata u Argentinu je bio znatno brojniji; do 1939. godine oko 15.000 Hrvata, većinom poljoprivrednika, doselilo se u Buenos Ajres, Santa Fe, Čako i Patagoniju u potrazi za boljim uslovima života. Ovaj talas je pratio i znatan broj sveštenika.
Treći talas, koji je uslijedio nakon Drugog svjetskog rata, bio je najvećim brojem političkog tipa. Oko 20.000 hrvatskih disidenata je prebjeglo u Argentinu, a većina njih je radila na građevini, u izgradnji javnih objekata itd.
Australija uredi
Hrvati su se najviše iseljavali u Australiju za vrijeme 1960-ih i 1970-ih. 2006. godine bilo je 118.051 stanovnika (0,6%) koji su se deklarisali kao hrvatskog porijekla.
Evropska unija uredi
Njemačka uredi
Hrvatska katolička misija u Minhenu osnovana je 1948. godine. Sa oko 43.000 registrovanih vjernika jedna je od najstarijih i najvećih misija u Njemačkoj za katolike Hrvate. Značajno doseljavanje u Njemačku zabilježeno je krajem 1960-ih i početkom 1970—ih godina, kada je nekoliko stotina hiljada Hrvata, u potrazi za boljim životnim uslovima, ili, u manjem broju, zbog neslaganja sa real-socijalističkim režimom, kao disidenti, napustilo prostor SFRJ.
Ujedinjeno Kraljevstvo uredi
Hrvati u Ujedinjenom Kraljevstvu obuhvataju i one koji su se rodili, i one koji su se doselili u UK. Po popisu iz 2001. godine, u Ujedinjenom Kraljevstvu je bilo 6992 stanovnika rođena u Hrvatskoj.[4]
Sport u hrvatskoj dijaspori uredi
U druženju i okupljanju hrvatskih iseljeničkih zajednica veliku ulogu su imala sportska društva, naročito fudbalski klubovi. Najčešća imena koja nose su Kroacija, Jadran, Zrinski, Adrija, Dalmacija, Hajduk, Dinamo, HAŠK, Marjan, Velebit, Mladost, Matija Gubec itd.
Reference uredi
- ^ Popis stanovništva: Hrvati Arhivirano 2020-02-12 na sajtu Archive.today (jezik: engleski)
- ^ a b hrvatskimigracije.es.tl: „Hrvatska dijaspora“ (jezik: španski)
- ^ www.hrvatski.cl: „Hrvatski imigranti“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. mart 2016) (jezik: španski)
- ^ OECD: Zemlja rođenja, Pristupljeno 29. 4. 2013.