Centralna kancelarija za emigraciju Jevreja
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Centralna kancelarija za emigraciju Jevreja (nem. Zentralstelle für jüdische Auswanderung) bila je nacistička ustanova, čije su se ispostave nalazile u Beču, Pragu i Amsterdamu. Njena prvobitna svrha bila je da progna Jevreje sa nemačkih teritorija.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1d/Praha%2C_D%C4%9Blost%C5%99eleck%C3%A1_11%2C_01.jpg/220px-Praha%2C_D%C4%9Blost%C5%99eleck%C3%A1_11%2C_01.jpg)
Ispostava u Beču je osnovana jeseni 1938, a osnovao ju je Adolf Ajhman.[1] Osnovana je da bi se sprečila mogućnost nagodbi Jevreja sa carinicima kada bi pokušali da napuste Austriju.[2] Ajhman je želeo da ubrza selidbe, a uz to da Jevrejima oduzme svu imovinu kako ne bi mogli deo iskoristiti za nagodbe a deo poneti sa sobom, kako je i sam rekao:[1]
Odmah sam rekao: ovo je kao automatizovana fabrika, recimo, mlin povezan sa pekarom. Stavite Jevreja koji ima kapital i, recimo, radnju ili račun u banci. On prođe kroz celu zgradu, od šaltera do šaltera, od kancelarije do kancelarije. Kada izađe na drugi kraj, više nema novca niti ikakvih prava. Ima samo pasoš u kojem piše: „Morate napustiti državu u roku od dve sedmice. Ako to ne učinite, bićete poslati u koncentracioni logor.“
Svako udruženje koje se bavilo emigracijom bilo je dužno da ima predstavnike u kancelariji. Kancelarija je odgovarala „Kancelariji sigurnosnih službi“ u Berlinu.[1] Selidbe je plaćala novcem koji je oduzela od bogatih Jevreja.[3]
Po uzoru na ispostavu u Beču, Ajhman je otvorio još jednu u Pragu. Kasnije, 24. januara 1939, kancelarija je ozvaničena, pod vođstvom Rajnharda Hajdriha. Cilj joj je bio progon svih Jevreja bilo na koji način, a ispostava je otvorena i u Amsterdamu. Sve više Jevreja slala je u radne logore. Poziv u jedan od logora dobila je i Margo Frank, sestra Ane Frank.
Izvori
uredi- ^ a b v „Svedočenje Vilhelma Hetla na suđenju Adolfu Ajhmanu”. Arhivirano iz originala 27. 02. 2010. g. Pristupljeno 2. 9. 2012.
- ^ „Osnivanje Centralne kancelarije za emigraciju Jevreja u Beču”. Pristupljeno 2. 9. 2012.
- ^ „Presuda na suđenju Adolfu Ajhmanu, deo 8”. Arhivirano iz originala 26. 02. 2010. g. Pristupljeno 2. 9. 2012.