Crkva Svetog Ivana Krstitelja u Bogišićima
Crkva Svetog Ivana Krstitelja u Bogišićima je rimokatolički hram koji pripada Hercegnovskom dekanatu Kotorske biskupije.[1]
| Crkva Svetog Ivana Krstitelja u Bogišićima | |
|---|---|
 | |
| Osnovni podaci | |
| Jurisdikcija | Kotorska biskupija Rimokatolička crkva |
| Mesto | Bogišići, Krtoli, Luštica |
| Država | Crna Gora |
Sava Nakićenović je 1913. godine u antropogeografskoj studiji "Boka", zapisao da je ova crkva Sv. Ivana, ranije pripadala pravoslavnima, ali primorani od vlade, morali su dopustiti služiti u istoj rimokatoličkom svešteniku. Radi toga su se događale svađe izmeću katoličkih i pravoslavnih sveštenika, ko će prije službu vršiti. Pošto je pravoslavnim to dodijalo, odmah do ove crkve su izgradili sebi crkvu Sv. Jovana 1776, a ovu ostave rimokatolicima, čija je i danas.[2]
Crkva više nije u ruševnom stanju, obnovljena je i ponovo otvorena 2005. To je bila jednobrodna građevina sa pravougaonom apsidom i zvonikom na preslicu. Još u 13. vijeku na ovom mjestu je postojala starija crkva na šta ukazuju dijelovi živopisa. Crkva je više puta prepravljana, da bi svoj konačni oblik dobila u 19. vijeku i zadržala ga do 1979. godine kada je stradala u zemljotresu. Oko crkve je groblje. Crkva je oltarom okrenuta ka istoku, kao i pravoslavne crkve i građena je od kamena. Asimetričnog je oblika, jer postoji četverougaona apsida na sjevernom zidu, a na južnom zidu ona izostaje. Južni zid ima dva polukružna prozora. Oltarska apsida je isto, četvrtastog oblika, sa dva mala prozorska otvora na južnom i sjevernom zidu. Na zapadnom zidu je zvonik sa tri zvona na preslicu, a iznad vrata je rozeta.
Srpske pravoslavne crkve na prostoru Miholjskog zbora su bile najviše na udaru pokatoličavanja. Jedna od tih crakava je i crkva Svetog Jovana, sa ostacima živopisa u romejskom (vizantijskom) stilu i oltara Sv. Jovana. Pavao Butorac je zapisao da je ova crkva 1704. bila zajednička sa Srbima. Tada je biskup Drago konstatovao da su dvije trećine stanovnika sljedbenici srpskoga obreda (Serviani), a trećina Latini. U drugom izvještaju istog biskupa se navdi da su u Krtolima dvije crkve Latinima zajednike sa Srbima, i to jedna na ravnici, Vaznesenja, a druga Usjekovanje glave Sv. Jovana Krstitelja, na brdu. Pošto su u obje crkve, naknadno ugrađeni oltari za katolike, u kutu, po njima nedolično, biskup je od Latina (katolika) tražio da za sebe izgrade posebnu crkvu. Ipak su pravoslavni Srbi sebi podigli novu crkvu Sv. Jovana, a katolici su dobili staru. 4. juna 1718. je Grcima ili Srbima zabranjeno bilo graditi crkve ili manastire, da to ne bi smetalo katolicima. 1783. ova crkva postaje samo katolička, a do tada je bila zajednička. Zamjena je izvršena za crkvu Sv. Duha, koja je isto bila zajednička, a nakon toga je ustupljena pravoslavnima.[3]
Galerija uredi
-
-
-
Jedan od grobova -
Jedan od grobova
