Crkva Svetog proroka Jeremije u Lugovetu

Crkva Svetog proroka Jeremije je pravoslavna crkva u mestu Lugovet, županija Karaš-Severin, Rumunija. Pripada Eparhiji temišvarskoj Srpske pravoslavne crkve.

Crkva Svetog proroka Jeremije
Osnovni podaci
Tippravoslavni crkva
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
EparhijaTemišvarska
Osnivanje1847.
PosvećenSveti prorok Jeremija
Arhitektura
StilBarokni
Lokacija
MestoLugovet
Država Rumunija
Koordinate44° 51′ 42″ N 21° 24′ 52″ E / 44.86167° S; 21.41444° I / 44.86167; 21.41444
Crkva Svetog proroka Jeremije na karti Rumunije
Crkva Svetog proroka Jeremije
Crkva Svetog proroka Jeremije
Crkva Svetog proroka Jeremije na karti Rumunije

Istorija uredi

Prvi zapis o crkvi u Lugovetu je iz 1755. godine. Bila je od pletera, pokrivena šindrom i imala je drveni toranj. Ona je 1847. porušena. a mesto gde se nalazila obeleženo je kamenim krstom sa natpisom 1873. godine. Sadašnja crkva, zidana je u periodu od 1846. do 1847. godine, stotinak metara zapadnije od mesta gde je bila stara crkva. Ukrašavanje je završeno 1913. godine kičicom Stevana Aleksića iz Arada, što je bio njegov poslednji ikonostas i poslednji rad na crkvama. Rezbarske i pozlaćene radove je izveo Milivoj Brandić, dok je prestole uradio Josif Bosiok.[1]Značajnije opravke su izvođene 1928. i 1990. kako bi se održao prvobitni izgled hrama.

Crkva je spolja u obliku lađe, unutra u obliku krsta, sa lučnom oltarskom apsidom, zasvođena pečenom ciglom. Od tri crkvena traveja, soleja je kratka i pronaos neobično umanjen, ali ne zbog naosa, već zato što je najvećim delom popunjen masivnim stubovima koji pridržavaju toranj. U tornju se nalaze tri zvona, a završni ukrasni deo je lepo oblikovan bakarnim limom. Najstarija crkvena knjiga je Oktoih iz 1644. godine, a ostale su uglavnom štampane pre 1847. godine. Pored hramovne slave, meštani obeležavaju kao zavetni praznik Trnove Petke.[2]

Ikonostas uredi

Od ikonostasa su prikazane na carskim dverima Blagovesti, na bočnim arhiđakon Stefan, odnosno arhangel Mihail, prestone ikone Sveti prorok Jeremija, Bogorodica, Spasitelj i Preteča, praznične ikone Rođenje, Krštenje, Vaskrsenje i Vaznesenje Hristovo, Silazak Svetog Duha i Preobraženje, centralna ikona Tajna večera, u luku tematski sklop Raspeća, u podnožju Krsta Sveta Trojica i bočno sa obe strane ikone Svetih jevanđelista.[2]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Biserica Ortodoxă Sârbă ,,Câmpia” – Baziaș”. travellerinromania.com (na jeziku: rumunski). 
  2. ^ a b „Srpske pravoslavne crkve u Rumuniji”. rastko.rs. 

Spoljašnje veze uredi