Crnogorski perun
Istorijska podloga uredi
Za vrijeme vladavine Petra II Petrovića Njegoša Crna Gora je doživjela snažan državotvorni zamah. Osnivanje Senata i njegovih izvršnih i lokalnih organa, formiranje finansija, afirmacija u međunarodnim okvirima, značilo je mnogo za obnovljenu državu. Ovaj proces unutrašnje konsolidacije praćen je na spoljnom planu stalnim borbama sa Turcima i težnjom da se i formalno-pravno potvrdi nezavisna crnogorska država. U takvim okolnostima, izrada vlastitog novca bila je neophodna ne samo kao praktična potreba crnogorske države već i kao izraz potvrđivanja dostignutog stepena u državnoj izgradnji i međunarodnoj afirmaciji.
Do početka XX vijeka u Crnoj Gori je kao platežno sredstvo funkcionisao novac stranih država, jer nisu postojali politički i ekonomski uslovi da Crna Gora emituje vlastiti novac. Istorija bilježi pokušaj vladike Petra II Petrovića Njegoša da iskuje crnogorski novac, koji je trebalo da se zove Perun. Prema nekim podacima, vladika je prije smrti iskovao 32 komada ovog novca koje je na poklon darivao prijateljima. Ali kako niko od njegovih savremenika nije zabilježio kovanje peruna, niti je ijedan sačuvani primjerak do danas pronađen, malo je vjerovatno da je zlatni perun vladike Rada ikada iskovan. Jedini preostali dokaz o Njegoševim planovima je otisak peruna u crvenom vosku koji se čuva na Cetinju. Njegovu veliku želju da kuje novac Crne Gore ostvario je knjaz, odnosno kralj Nikola I Petrović.[1]
Njegošev perun uredi
Ideju da iskuje crnogorski novac Njegošu je dao Karlo Rodšild, bankar i finansijski magnat, tokom njihovog susreta u Napulju, u martu 1851. godine. Dugo se o ovom novcu gotovo ništa nije znalo. Neki istraživači smatraju da je prerana Njegoševa smrt uslovila da se iskuje samo jedan primjerak, po drugima urađen je samo probni uzorak, dok ni pretpostavka koju navodi Živko Dragović da je iskovano ukupno 32 primjerka Njegoševog novca, nije za odbacivanje. Iz sasvim skorašnjih istraživanja vidi se da se jedan primjerak nalazi u vlasništvu bivše italijanske vladarske dinastije. O Njegoševom novcu se, nažalost, i danas malo zna. Postoji samo jedan opipljiv dokaz, njegov otisak u crvenom vosku, na kome se nalazi tekst: CRNA GORA i godina 1851. (avers) i ZLATNI PERUN sa naznačenom vrijednošću od dva talira (revers).
Vidi još uredi
Izvori uredi
- ^ „CBCG :: Centralna banka Crne Gore[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 07. 12. 2015. g. Pristupljeno 07. 01. 2016. Sukob URL—vikiveza (pomoć)