Čepelare (bug. Чепеларе) grad je u Republici Bugarskoj, u južnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Čepelare u okviru Smoljanske oblasti.

Čepelare
bug. Чепеларе
Pogled na Čepelare
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastSmoljanska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 5.547 (2.010 )
 — gustina75 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate41° 43′ 59″ S; 24° 40′ 59″ I / 41.733° S; 24.683° I / 41.733; 24.683
Aps. visina1.095 m
Površina73,86 km2
Čepelare na karti Bugarske
Čepelare
Čepelare
Čepelare na karti Bugarske
Veb-sajt
www.chepelare.com

Geografija

uredi

Položaj: Čepelare se nalazi u južnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 220 km jugoistočno, a od oblasnog središta, Smoljana grad je udaljen 25 km severno.

Reljef: Oblast Čepelara se nalazi u oblasti središnjem dela planinskog lanca Rodopa. Grad se smestio u visoko postavljenoj dolini Čaje, na približno oko 1.100 metara nadmorske visine, pa je to jedan od najviših gradova kako u Bugarskoj, tako i na Balkanskom poluostrvu.

Klima: Zbog znatne nadmorske visine klima u Čepelaru je oštriji oblik kontinentalne klime sa planinskim uticajima.

Vode: Kroz Čepelare protiče Čaja gornjim delom svog toka.

Istorija

uredi

Oblast Čepelara je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Čepelara je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova. Tokom osmanske vladavine mesno bugarsko stanovništvo je većim delom islamizovano.

1885. godine grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo

uredi
Demografija

Po procenama iz 2010. godine Čepelare je imalo oko 2.500 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari, delom i muslimanski Pomaci. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih dve decenije grad ima stalan pad stanovništva zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u državi.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je islam, a manjinska pravoslavlje.


Galerija

uredi

Spoljašnje veze

uredi