Šaponja je srpsko prezime koje je bilo rasprostranjeno najviše u oblasti Severna Dalmacija, odnosno naseljenim mestima Dobropoljci, Benkovac, Vukšić, Kolarina, Smilčić, Miranje, Gornje Ceranje, a u decenijama nakon Drugog svetskog rata izražena je i njihova migracija u hrvatske gradove, pre svih Zadar i Rijeku. Slava im je Sveti Stefan, Sveti Vasilije Veliki ili Sveti Jovan.[1] U 20. veku najviše Šaponja rođeno je u selu Dobropoljci, u severnodalmatinskoj oblasti Bukovica, u kojem ih je 1953. godine bilo 164, odnosno 22% stanovništva. Šaponje iz Dobropoljaca slave Svetog Vasilija Velikog. Osim u Severnoj Dalmaciji, Šaponja je, u znatnijem broju, bilo i u oblasti Banija, u selu Mala Paukova, u kojem ih je 1950-ih bilo 60. U Hrvatskoj je sredinom prošlog veka bilo oko 400 Šaponja, a danas ih je manje od 200. Danas Šaponja u Hrvatskoj najviše ima u gradovima Zadar i Rijeka.[2] Ovakvi podaci posledica su hrvatske vojne akcije, pod nazivom Operacija Oluja, tokom koje su Srbi proterani sa benkovačkog područja.[3][4]

Reference

uredi
  1. ^ „Šaponje” (na jeziku: srpski). benkovac.rs. Pristupljeno 29. 1. 2014. 
  2. ^ Prezime Šaponja, Pristupljeno 29. 1. 2014.
  3. ^ Popis stanovništva 2011, opština Lišane Ostrovičke, Pristupljeno 29. 1. 2014.
  4. ^ Pravac kretanja izbegličkih kolona u hrvatskoj akciji Oluja,Veritas, Pristupljeno 29. 1. 2014.

Spoljašnje veze

uredi