Šerbet

списак на Викимедији

Šerbet (ili šerbe) je toplo osvežavajuće bezalkoholno koje nije čaj ali podseća na čaj ili medovinu. Pravi se tako što se pečeni šećer prelije hladnom vodom, a zatim kuva dok ne provri.[1] Rasprostranjen je u zapadnoj i južnoj Aziji i tamo je popularno bezalkoholno piće pripremljeno od voća ili latica cveća. Sladak je i poslužuje se hladan.[2]

Šerbedžija

Etimologija uredi

Sam naziv potiče od turske reči şerbet koja vodi poreklo od persijske (شربت) sharbat. Oba pojma potiču iz arapskog (شربة) sharba što znači piće izvedeno od glagola شرب shariba piti.[1]

Rasprostranjenost uredi

Šerbet je u naše krajeve došao iz arapskih zemalja i Turske. Dolazi iz Južne i Zapadne Azije. Ovaj napitak koristi se pored pomenutih zemalja i u Srbiji, Bugarskoj, Makedoniji i Bosni i Hercegovini.
Pesnik Bajron je 1813. godine, prilikom posete Istanbulu, pominjao piće šerbet.[3]

Turska uredi

Otomanski Turci pili su šerbet pre i za vreme svakog jela. Čak i danas se u nekim restoranima u Istanbulu servira šerbet sa mnogim tradicionalnim otomanskim jelima. Šerbet igra važnu ulogu u porodičnom životu u Turskoj. Naročito je poznat šerbet od ruže.[4]

Iran uredi

U Iranu šerbet se pravi češće sa aromatičnim biljkama nego voćem.[4]

Egipat uredi

U Egiptu se najčešće pije šerbet sa vodom i šećerom. Najviše je cenjen šerbet sa ljubičicom i pravi se gnječenjem ljubučastih cvetića dodatih u vodu i šećer.[4]

Srbija uredi

U Srbiji šerbet se pravi od karamelizovanog šećera sa vodom ili mlekom.[5]

Primena uredi

Šerbet se koristi kao napitak koji može da se pije i topao i hladan. Koristi se i u medicinske svrhe kad je grlo nadraženo i za sprečavanje kašlja.[5] Šerbedžija je osoba koja prodaje šerbet iz velikog, karakterističnog bokala.[1]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v Klajn, Ivan; Šipka, Milan (2006). Veliki rečnik stranih reči i izraza. Novi Sad: Prometej. str. 1473. 
  2. ^ Afshin, Molavi (2002). Persian Pilgrimages: Journeys Across Iran. W. W. Norton & Company. str. 113. 
  3. ^ „Scorching hot day”. Telegraf. Pristupljeno 26. 1. 2018. 
  4. ^ a b v „Prvo bezalkoholno piće u svetu”. Juliette Rossant. Pristupljeno 26. 1. 2018. 
  5. ^ a b „Kako napraviti karamel mleko”. Kakopedija. Pristupljeno 27. 1. 2018. 

Spoljašnje veze uredi