1 − 1 + 2 − 6 + 24 − 120 + ...

U matematici, divergentni red

je prvi put razmatrao Ojler, koji je koristio metode sabiranja da dodeli konačnu vrednost redovima.[1] Red je zbir faktorijela koji su naizmenično dodati ili oduzeti. Jedan način da se dodeli vrednost divergentnom redu je korišćenje Borelovog zbira, gde formalno pišemo

Ako zamenimo sabiranje i integraciju (ignorišući činjenicu da nijedna strana ne konvergira), dobijamo:

Zbir u zagradama konvergira i inosi 1/(1 + x) ako je x < 1. Ako ovo analitički nastavimo 1/(1 + x) za svako realno x, dobijamo konvergentni integral za zbir:

gde je  eksponencijalni integral. Ovo je po definiciji Borelovog zbira za redove.

Izvođenje

uredi

Razmislite o spojenom sistemu diferencijalnih jednačina

 

gde tačke označavaju vremenske derivate.

Rešenje sa stabilnom ravnotežom za   kad   je  . I njegovom zamenom u prvoj jednačini nam daje fomalno rešenje reda

 

Obratite pažnju da je   upravo Ojlerov red.

Sa druge strane, vidimo da sistem diferencijalnih jednačine ima rešenje

 

Uzastopnom integracijom delova, popravljamo formalni stepen reda kao asimptotska aproksimacija ovg izraza za  . Ojler se slaže (više ili manje) da postavka jednaka jednačini daje

 

Rezultati

uredi

Rezultati za prvih 10 vrednosti k su prikazani ispod:

k Povećanje računice Povećanje Rezultat
0 1 · 0! = 1 · 1 1 1
1 −1 · 1 −1 0
2 1 · 2 · 1 2 2
3 −1 · 3 · 2 · 1 −6 −4
4 1 · 4 · 3 · 2 · 1 24 20
5 −1 · 5 · 4 · 3 · 2 · 1 −120 −100
6 1 · 6 · 5 · 4 · 3 · 2 · 1 720 620
7 −1 · 7 · 6 · 5 · 4 · 3 · 2 · 1 −5040 −4420
8 1 · 8 · 7 · 6 · 5 · 4 · 3 · 2 · 1 40320 35900
9 −1 · 9 · 8 · 7 · 6 · 5 · 4 · 3 · 2 · 1 −362880 −326980

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Euler, L. (1760), „De seriebus divergentibus”, Novi Commentarii academiae scientiarum Petropolitanae (5): 205, arXiv:1202.1506  

Dodatna literatura

uredi