Jakob Arminije (10. oktobar, 1560 – 19. oktobar 1609), latinizovano ime od Jakob Hermancun,[а] bio je holandski teolog iz epohe protestantske reformacije čiji stavovi su postali osnova arminijanizma i holandskog remonstrantskog pokreta. On je služio od 1603 kao profesor teologije na Univerzitetu u Lajdenu i napisao je mnogštvo knjiga i rasprava u oblasti teologije.

Jakob Arminije
Portrait of Jacobus Arminius
Portret Jakoba Arminija
Puno imeJakob Hermancun
Ime po rođenjuJakob Hermanszoon
Druga imenaJacobus Arminius
Datum rođenja(1560-10-10)10. oktobar 1560.
Mesto rođenjaOudevater, Španska Holandija
 Sveto rimsko carstvo
Datum smrti19. oktobar 1609.(1609-10-19) (49 god.)
Mesto smrtiLajden
 Nizozemska republika
PrebivališteHolandija
Državljanstvoholandsko
UniverzitetLajdenski univerzitet
ZanimanjePastor, teolog
Erareformacija
DelovanjeSoteriologija
PokretArminijanizam
SupružnikLijsbet Reael

Nakon njegove smrti, njegov izazov reformisanom standardu, Belgijska ispovest, podstakao je bogate diskusije na Dortskom sinodu, što je oblikovalo pet tačaka kalvinizma u responsu na Arminijeva učenja.

Mladost uredi

Arminije je rođen 1559. ili 1560. u Oudevateru u provinciji Utreht. On je veoma rano postao orfan. Njegov otac Herman, proizvođač oružja, umro je ostavivši za sobom udovicu sa malom decom.[1] On nikada nije upoznao svog oca, dok je njegova majka poginula tokom Španskog masakra u Oudevateru 1575. godine.

Dete je usvojio Teodor Amilij, sveštenik sklon protestantizmu. Oko 1572. (godine kada su pobunjenici osvojili Oudevater), Arminije i Amilij su se nastanili u Utrehtu. Mladi Jakob je tamo studirao, verovatno u Hironimus školi. Nakon Amilijeve smrti (1574. ili 1575. godine), Arminije se upoznao sa matematičarem Rudolfom Sneliusom, takođe iz Oudevatera. Potonji je Arminija doveo u Marburg i omogućio mu da studira na Lajdenskom univerzitetu, gde je on predavao.[2] Godine 1576. Arminije je registrovan kao student slobodnih umetnosti na novootvorenom Univerzitetu Lajden.

Teološke studije i sveštenstvo uredi

Arminije je studirao u Lajdenu od 1576 do 1582. Mada se on upisao kao student u liberalnih umetnosti, bio je u mogućnosti da stekne i obrazovanje iz teologije. Njegovi učitelji teologije su bili kalvinista Lambert Danaus, hebrejski učenjak Johan Drusius, Gojlaum Fegurajus (ili Fegures, umro 1613. godine) i Johan Kolman. Kolman je u današnje vreme poznat po stavovima da je prevelika naglašenost Božjeg suvereniteta u visokom kalvinizmu učinila Boga „tiraninom i dželatom”.[3] Iako je Lajdenski univerzitet bio solidno reformisan, bili su prisutni uticaji luteranskog, zvinglijskog i anabaptističkog stanovišta pored kalvinizma. Jedan lajdenski pastor (Kaspar Kolhas) tvrdio je, nasuprot Kalvinu, da su civilne vlasti nadležne u nekim crkvenim poslovima, da je pogrešno kažnjavati i pogubiti jeretike, i da bi se luterani, kalvinisti i anabaptisti mogli ujediniti oko osnovnih načela.[3] Astronom i matematičar Vilebrord Snelius koristio je ramističku filozofiju u nameri da ohrabri svoje studente da istraju u potrazi za istinom bez preteranog oslanjanja na Aristotela.[3] Pod uticajem ovih ljudi, Arminije je sa uspehom studirao i tako je verovatno započeo njegov razvoj u polju teologije, što će kasnije dovesti u pitanje dominantnu reformističku teologiju Žana Kalvina. Uspeh koji je ostvario u svojim studijama motivisao je Amsterdamski trgovački ceh da finansira naredne tri godine njegovih studija.

Godine 1582, Arminije je počeo da studira kod Teodora Beze u Ženevi. On se našao pod pritiskom zbog korišćenja ramističkih filozofskih metoda, koje je poznavao još iz svog Lajdenskog perioda. Arminiju je javno zabranjeno da predaje ramisku filozofiju. Usled ove teške situacije, on se preselio u Bazel da bi nastavio studije.[2]

Tamo se nastavio da se odlikuje kao izuzetan učenik. Godine 1583. Arminije je razmišljao o povratku u Ženevu kada mu je teološki fakultet u Bazelu spontano ponudio doktorat. [4] On je odbio počast zbog svoje mladosti (imao je oko 24 godine)[5] i vratio se u školu u Ženevi kako bi završio svoje školovanje u Ženevi pod Bezom.

Napomene uredi

  1. ^ Isto tako je poznat kao Jakob Herman i po anglikovanim imenima Jakob Arminije i Džejms Arminije.

Reference uredi

  1. ^ Bangs 1985, стр. 25.
  2. ^ а б Meij-Tolsma 2009, стр. ix–xvi.
  3. ^ а б в Chisholm 1911, стр. 576.
  4. ^ Brandt 1854, стр. 25.
  5. ^ Picirilli 2002, стр. 5.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi