WhatsApp (preslov. Vatsap), više-platformska je mobilna aplikacija koja omogućava korisnicima da međusobno razmenjuju poruke. WhatsApp je dostupan na Ajfon, Blekberi, Android, Vindouz fon i Nokija uređajima i omogućava korisnicima slanje poruka bez obzira na tip uređaja koji poseduju. Osim slanja tekstualnih poruka korisnici aplikacije mogu kreirati grupe i međusobno slati neograničen broj slika, audio poruka, video zapisa i trenutne lokacije. U jednom od novijih ažuriranja aplikacija omogućava i govorne pozive.[2][3] WhatsApp koristi internet vezu 3G/EDGE ili Vaj-faj kada je dostupan.

WhatsApp
Programer(i)WhatsApp Inc.
(Meta Platforms)
Napisan uErlang[1]
Platforma
Tipaplikacija
Veb-sajtwhatsapp.com

U januaru 2015, WhatsApp je bila najpopularnija aplikacija za razmenu poruka sa više od 700 miliona aktivnih korisnika.[4] U aprilu 2015 WhatsApp dostiže 800 miliona aktivnih korisnika.[5] Preduzeće (WhatsApp inc.), sa sedištem u Mauntin Vju (engl. Mountain View), Kalifornija, je kupio Fejsbuk (engl. Facebook) 19. februara 2014. godine, za približno 22 milijardi dolara.[6][7]

Istorija uredi

Jan Kum (engl. Jan Koum), jedan od glavnih suosnivača aplikacije je rođen u malom selu blizu Kijeva u Ukrajini. Vodio je težak život, on i njegova porodica živeli su u kući bez struje i jedva spajali kraj s krajem. Međutim, šesnaestogodišnji Kum se 1992. sa svojom majkom preselio u Mauntin Vju.

S 18 godina Kum se uz svoje samostečeno znanje uspeo upisati na državni univerzitet i zaposliti u firmi Ernst & Jang (engl. Ernst & Young). Nije se dugo zadržao ni na univerzitetu ni u firmi. Samo koju godinu kasnije dobio je posao u Jahuu (engl. Yahoo) i odustao od fakulteta. Nakon što je uštedeo nešto novca kroz 9 godina rada u firmi, Kum i njegov prijatelj, a kasnije drugi suosnivač firme, Brajan Ekton (engl. Brian Acton) odlučili su dati otkaz i putovati godinu dana. Kada su se vratili u SAD Kum se pokušao zaposliti u Fejsbuku ali nije dobio posao. To ga je samo nateralo na razmišljanje i traženje novih inovativnih ideja.

Nakon što je kupio svoj prvi Ajfon 2007. godine Kum je shvatio da će mobilne aplikacije uskoro postati jako profitabilno tržište. Ubrzo je dobio ideju o aplikaciji koja će brzo i jednostavno povezivati korisnike celog sveta preko Interneta. Kum se čim je dobio ideju za aplikaciju odlučio za ime . Ubrzo su započeli razvijati aplikaciju te nakon mnogo meseci teškog rada, čak i razmišljanja o odustajanju, uspeli su lansirati prvu verziju WhatsApp. Broj korisnika je rastao velikom brzinom, izlaskom druge verzije aplikacija je prešla broj od 250.000 korisnika. Druga verzija je od prijašnje bila puno uspešnija zbog jedne nove mogućnosti Eplovih (engl. Apple) uređaja. Epl je nečim što se zvalo „Push Notification“ omogućio aplikacijama da korisnike obaveštava o pristiglim porukama čak i kad korisnik ne koristi aplikaciju.

Početkom 2011. godine WhatsApp je uvršten među top 20 aplikacija u SAD. Do 2013. aplikacija je skupila 200 miliona aktivnih korisnika i broj je konstantno rastao.[8] WhatsApp trenutno ima 500 miliona aktivnih korisnika. Iako je broj korisnika veći od pola milijarde, u kompaniji radi samo 55 ljudi, od čega je čak 84 % inženjera. Još jedna važna odluka Kuma i Ektona je da njihova aplikacija neće sadržavati reklame jer su svedočili tome kako firma u kojoj su pre radili sve više zaostaje za svojim konkurentom Guglom (engl. Google) zbog mnogobrojnih reklama i dodataka.

Prodaja kompaniji Facebook uredi

Pet godina nakon osnivanja firme, 19. februara 2014. Fejsbuk je objavio da kupuje WhatsApp za 19 milijardi američkih dolara, od čega je 4 milijarde platio u gotovini, 12 milijardi u dionicama Fejsbuka i 3 milijarde u ograničenim dioničkim jedinicama.

Osnivač Fejsbuka, Mark Zakerberg (engl. Mark Zuckerberg) našao se na putu mnogih kritičara koji su smatrali da je doneo lošu odluku, dok on sam smatra da WhatsApp kao jednostavna, brza i pouzdana aplikacija s 500 miliona korisnika i rastom od skoro milion novih korisnika dnevno vredi i više od 19 milijardi dolara.

Nakon prodaje WhatsApp Jan Kum je dobio posao u Fejsbuku i nastaviće raditi na daljem razvijanju WhatsApp, ali i Fejsbuka.

Razvoj uredi

Način rada aplikacije uredi

Nakon što korisnik instalira WhatsApp aplikaciju na svoj mobilni uređaj, aplikacija skenira imenik uređaja i poredi telefonske brojeve s brojevima u svojoj bazi podataka. Svi kontakti koji imaju na svom uređaju instaliranu aplikaciju se automatski dodaju u WhatsApp kontakte. Unutar aplikacije nije moguće dodavati ili brisati kontakte, već korisnik to mora uraditi u imeniku mobilnog uređaja.

Dok vaš uređaj za slanje SMS poruka koristi iste vazdušne talase kojima se obavljaju razgovori, WhatsApp za to ne koristi klasičnu mobilnu mrežu već Internet mrežu. Da bi aplikacija radila korisnik mora imati pristup valjanoj internet mreži na uređaju. Unutar aplikacije korisnik može pristupiti svojoj galeriji slika i videa pa i kameri mobilnog uređaja.

WhatsApp se skoro u potpunosti integriše s uređajem na koji je instaliran, ne samo da ima pristup imeniku i galeriji slika već je aplikacija konstantno aktivna u pozadini. Pokreće se s pokretanjem telefona i nije se potrebno na nju prijavljivati.

Personalizacija uredi

WhatsApp svojim korisnicima omogućava delimičnu personalizaciju aplikacije. Svaki korisnik može po svom izboru postaviti profilnu sliku, svoj nadimak i pozadinu. Osim svog nadimka i profilne slike korisnik sa svojim prijateljima može deliti i statuse. Iako je deljenje statusa bila primarna ideja WhatsApp, sada je postala samo sporedna mogućnost aplikacije.

Konkurencija uredi

Skajp uredi

Skajp (engl. Skype) je program za brzo internet dopisivanje. Preko njega moguće je komunicirati pisanim porukama, internet pozivima i telefonskim pozivima. Takođe je moguće uspostaviti i video pozive između dve ili više osoba. Moguća je i razmena podataka (datoteka), slanje kontakata, slanje novca na račun i personalizacija profila.

Vajber uredi

Vajber (engl. Viber) je aplikacija za pametne telefone koja korisnicima omogućava pozive i slanje besplatnih SMS poruka. Za razliku od ostalih VoIP (engl. Voice over Internet Protocol) pružatelja usluga, kao što je Skajp, Vajber ne zahteva korisnički račun, te omogućuje izravan poziv prema svim mobilnim i fiksnim mrežama, gde je softver instaliran na uređaj.

Fejsbuk mesindžer uredi

Fejsbuk mesindžer (engl. Facebook Messenger) aplikacija je stvorena da bi korisnici Fejsbuka lakše komunicirali na svojim mobilnim uređajima. Iako nije popularna kao ostale konkurentne aplikacije, koriste je mnogi korisnici Fejsbuka.

U pojedinim državama kao što su Australija, Indija, Indonezija i neke druge, aplikaciju su pokušali prilagoditi na način da korisnik više ne mora posedovati Fejsbuk korisnički profil, nego bi se aplikacija integrisala s uređajem baš poput WhatsApp ili Vajbera.

Sigurnost i privatnost uredi

S porastom popularnosti aplikacije problem sigurnosti i čuvanja privatnosti postao je sve veći. Ozbiljni sigurnosni propusti kao što su lako čitanje tuđih poruka, menjanje statusa pa čak i slanja poruka s profila bilo kojeg WhatsApp korisnika počeli su se javljati 2011. godine.[9] Tek u maju 2012. WhatsApp je poruke svojih korisnika prestao slati kao čisti tekst te su poruke počeli šifrovati. Jedan od problema koji se javio 2014. godine je mogućnost pristupa ostalih aplikacija privatnim razgovorima WhatsApp korisnika. Aplikacija razgovore sprema na SD (engl. Secure Digital) karticu, preko koje Android dopušta razmenu informacija među aplikacijama. To ne bi bio veliki problem da korisnici ne dopuštaju aplikacijama slobodan pristup SD kartici. WhatsApp se brani od optužbi tvrdeći da su korisnikovi razgovori sigurni dokle god korisnik na svoj uređaj ne preuzme štetni softver.

Jedan od problema privatnosti je svojstvo aplikacije da prilikom instaliranja kopira celi korisnikov imenik na Vacapov server i tako proveri i automatski doda sve kontakte koji na svojim uređajima imaju instaliranu WhatsApp aplikaciju. Iako su podaci koje šaljete i koji prolaze kroz Vacapov server šifrovani, WhatsApp savetuje da korisnici paze na sadržaj njihovih razgovora zbog mogućnosti da druga osoba fizički pristupi njihovom uređaju.

Prednosti aplikacija za komunikaciju uredi

Jedna od prednosti aplikacija za komunikaciju je njihova dostupnost. Svaki vlasnik pametnog telefona može na svoj uređaj instalirati razne takve aplikacije i koristiti ih istovremeno ako ima pristup Internetu. Nekim aplikacijama se može pristupiti i s više različitih uređaja. Iako korisnici WhatsApp nemaju tu mogućnost, na aplikacijama kao Skajp to je moguće, prijavljivanjem na svoj profil. Slanje klasičnih SMS-ova sve je manje popularno. Krajem 2012. godine u SAD i Holandiji prvi put je zabeležen pad broja poslanih SMS poruka. Razlozi tome su upravo ovakve aplikacije te njihova brzina i cena. Korisnik može poslati poruku bilo gde u svet uz samo malo vremensko kašnjenje i uz puno puno nižu cenu, pogotovo ako je spojen na Vaj-Faj mrežu.

U konkurenciji između Fejsbuk mesindžera, Skajpa i Vajbera, WhatsApp se uz veliki trud svojih osnivača i ljudi zaduženih za njegov razvoj uspeo probiti na vrh. Jan Kum je primer kako osoba može iz ničega, uz dobru ideju, trud i nešto sreće postići velike stvari. Osnivači WhatsApp, kao i novi vlasnik Mark Zakerberg i mnogi drugi teže stalnom razvitku društvenih mreža i aplikacija.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Ainsley O'Connell. „Inside Erlang, The Rare Programming Language Behind WhatsApp's Success”. fastcolabs.com. Pristupljeno 05. 5. 2015. 
  2. ^ Voice calling, 05. 5. 2015 
  3. ^ „WhatsApp voice calling”. 05. 5. 2015. 
  4. ^ Olsen, Parmy (25. 08. 2014). „WhatsApp Hits 600 Million Active Users, Founder Says”. Forbes. Pristupljeno 05. 5. 2015. 
  5. ^ Nate Ralph (18. 04. 2015). „WhatsApp touts 800M monthly active users”. CNET. Pristupljeno 05. 5. 2015. 
  6. ^ Albergotti, Reed; MacMillan, Douglas; Rusli, Evelyn M. (20. 02. 2014). „Facebook's $18 Billion Deal Sets High Bar”. The Wall Street Journal. str. A1, A6. 
  7. ^ „Facebook to Acquire WhatsApp” (Saopštenje). 19. 02. 2014. 
  8. ^ Koum, Jan (19. 12. 2013). „400 Million Stories”. WhatsApp Blog. WhatsApp. Arhivirano iz originala 12. 04. 2014. g. Pristupljeno 05. 5. 2014. 
  9. ^ McCarty, Brad (23. 05. 2011). „Signup goof leaves WhatsApp users open to account hijacking”. The Next Web. Pristupljeno 29. 05. 2015. 

Spoljašnje veze uredi