Džordž Armitaž Miler (3. februar 1920 – 22. jul 2012)[1] bio je američki psiholog, koji je bio jedan od osnivača kognitivne psihologije, i šireg polja kognitivne nauke. Takođe je doprineo formiranju polja psiholingvistike. Miler je napisao nekoliko knjiga i usmeravao razvoj VordNeta, onlajn baze podataka za povezivanje reči koje mogu koristiti računarski programi. Napisao je članak „Čarobni broj sedam, plus ili minus dva”, u kome je primetio da mnogi različiti eksperimentalni nalazi razmatrani zajedno otkrivaju prisustvo prosečne granice od sedam za ljudsku sposobnost kratkotrajne memorije. Ovaj rad često citiraju psiholozi i u široj kulturnoj sferi. Miler je osvojio brojne nagrade, uključujući i Nacionalnu medalju za nauku.

Džordž Armitaž Miler
George Armitage Miller
Džordž Miler
Puno imeDžordž Armitaž Miler
Datum rođenja3 februar, 1920(1920-02-03)
Mesto rođenjaČarlston, Zapadna Virdžinija
 SAD
Datum smrti22. jul 2012.(2012-07-22) (92 god.)
Mesto smrtiPlejnsboro, Nju Džerzi
 SAD
PrebivališteSAD
Državljanstvoameričko
UniverzitetHarvard univerzitet, Univerzitet u Alabami
Delovanjepsihologija, kognitivna nauka

Miler je započeo svoju karijeru kada je vladajuća teorija u psihologiji bila biheviorizam, koji je izbegavao proučavanje mentalnih procesa i usredsređivao se na primetno ponašanje. Odbacujući ovaj pristup, Miler je razvio eksperimentalne tehnike i matematičke metode za analizu mentalnih procesa, posebno se fokusirajući na govor i jezik. Radeći uglavnom na Harvard univerzitetu, MIT-u i Univerzitetu Princeton, on je postao jedan od osnivača psiholingvistike, i bio je jedna od ključnih ličnosti u osnivanju šireg novog polja kognitivne nauke, oko 1978. godine. On je sarađivao i bio koautor brojnih radova sa drugim vodećim figurama u polju kognitivne nauke i psiholingvistike, poput Noama Čomskog. Zbog prelaska psihologije u područje mentalnih procesa i njenog usklađivanja sa teorijom informacija, računarskom teorijom i lingvistikom, Miler se smatra jednim od velikih psihologa dvadesetog veka. Pregled opšte psihologije, objavljen 2002. godine, rangira Milera kao dvadesetog najuticajnijeg psiholog tog doba.[2]

Biografija уреди

Miler je rođen 3. februara 1920, u Čarlstonu u Zapadnoj Virdžiniji, kao sin Dožrdža E. Milera, upravnika željezare[1] i Florens (Armitaž) Miler.[3] Ubrzo nakon njegovog rođenja njegovi roditelji su se razveli, i on je živeo sa majkom tokom Velike depresije, pohađajući javnu školu i maturirajući u srednjoj školi u Čarlstonu 1937. godine. On se preselio sa majkom i očuhom u Vašington i godinu dana je pohađao Univerzitet Džordža Vašingtona. Njegova porodica je praktikovala hrišćansku nauku, koja upućuje da se isceljenje ostvaruje posvećivanjem molitvama, a ne medicinskoj nauci. Nakon što je očuh premešten u Bermingham u Alabami, Miler je prešao na Univerzitet u Alabami.[4]

Na Univerzitetu u Alabami je pohađao kurseve fonetike, nauke o glasu i patologije govora, i na kraju je diplomirao iz oblasti istorije i govora 1940. godine. On je magistrirao u oblasti govora 1941. godine. Članstvo u Dramskom klubu podstaklo je njegovo interesovanje za kurseve u Odeljenju za govor. Na njega je uticao i profesor Donald Ramsdel, koji ga je upoznao i sa psihologijom, i indirektno putem seminara, sa njegovom budućom suprugom Katarinom Džejms.[4] Oni su se venčali 29. novembra 1939. godine. Katarina je umrla u januaru 1996. godine.[3][5] On se oženio se Margaret Ferguson Skuč Pejg 2008. godine.[3][6]

Izabrani radovi уреди

Poglavlja u knjigama уреди

  • Miller, George A.; Galanter, Eugene (1960), „Some comments on Stochastic models and psychological theories”, Ур.: Arrow, Kenneth J.; Karlin, Samuel; Suppes, Patrick, Mathematical models in the social sciences, 1959: Proceedings of the first Stanford symposium, Stanford mathematical studies in the social sciences, IV, Stanford, California: Stanford University Press, стр. 277—297, ISBN 9780804700214. 

Reference уреди

  1. ^ а б Paul Vitello (1. 8. 2012). „George A. Miller, a pioneer in cognitive psychology, is dead at 92”. New York Times. Приступљено 8. 8. 2012. 
  2. ^ Haggbloom, Steven J.; Powell, John L., III; Warnick, Jason E.; Jones, Vinessa K.; Yarbrough, Gary L.; Russell, Tenea M.; Borecky, Chris M.; McGahhey, Reagan; et al. (2002). „The 100 most eminent psychologists of the 20th century”. Review of General Psychology. 6 (2): 139—152. CiteSeerX 10.1.1.586.1913 . doi:10.1037/1089-2680.6.2.139. 
  3. ^ а б в „Profie details: George Armitage Miller”. Marquis Who's Who. Приступљено 7. 8. 2012. 
  4. ^ а б No Authorship Indicated (1991). „Gold medal awards for life achievement: George Armitage Miller”. American Psychologist. 46 (4): 326—328. doi:10.1037/0003-066X.46.4.326. 
  5. ^ Thomas M. Haugh II (6. 8. 2012). „George A. Miller dies at 92; pioneer of cognitive psychology”. Los Angeles Times. Приступљено 8. 8. 2012. 
  6. ^ Emily Langer (3. 8. 2012). „George A. Miller; helped transform the study of psychology; at 92”. Washington Post. Архивирано из оригинала 19. 1. 2013. г. Приступљено 8. 8. 2012. 

Spoljašnje veze уреди