Odoljen (macina trava, valerijana, makebohija), Valeriana officinalis, višegodišnja je zeljasta biljka iz porodice Valerianaceae.

Valerijana
Naučna klasifikacija edit
Carstvo: Plantae
Kladus: Tracheophytes
Kladus: Angiospermae
Kladus: Eudicotidae
Kladus: Asterids
Red: Dipsacales
Porodica: Caprifoliaceae
Rod: Valeriana
Vrsta:
V. officinalis
Binomno ime
Valeriana officinalis

Opis biljke уреди

U Srbiji odoljen raste kao samonikla biljka u polusenovitim šumama, na livadama sa više vlage, pored reka i potoka. Uspeva na nadmorskoj visini do 2000 metara. Valerijana traži rastresita, vlažna i humusna zemljišta. Zbog sve veće potražnje na domaćem i inostranom tržištu prešlo se na plantažno gajenje, najviše u Banatu i centralnoj Srbiji. Valerijana se najuspešnije gaji u predelima sa prosekom padavina od 800 do 1000 mm po m2 godišnje ili ako je moguće nadoknaditi nedostatak padavina veštačkim putem (zalivanjem). Godišnji optimalni prosek temperature je od 8 do 11 °C. Nadmorska visina takođe utiče na prinos i kvalitet: sa povećanjem nadmorske visine opada prinos ali se povećava procenat etarskog ulja. Domaća valerijana sadrži od 0,2 do 0,5% etarskog ulja.

Delovanje уреди

Valerijana deluje na GABA neurotransmitere u CNS s, povećavanjem njihove koncentracije u pukotini između dve nervne ćelije, tako što povećava njihovu sekreciju i smanjuje ponovni ulazak supstance u ćeliju.[1]

Valerijana sadrži valerensku kiselinu, koja je odgovorna za njeno sedativno dejstvo.

Takođe osim sedativnog valerijana ima i anksiolitičko delovanje.[2]

Testovi na laboratorijskim životinjama pokazali su da valerijana povoljno utiče u lečenju srčane aritmije.[2]

Medicinska primena уреди

Najdelotvornije komponente svih vrsta valerijane su valepotrijati i eterično ulje. Manje važni su alkaloidi i glikozidi. Preparati mogu biti u obliku tinktura, tableta, kapsula ili dražeja koje sadrže ekstrakte korena.

Tokom Prvog i Drugog svetskog rata, tinkture valerijane su se koristile za lečenje vojnika koji su pretrpeli takozvani "rovovski šok".[3]

Primena valerijane je široko rasprostranjena u alternativnoj medicini, gde se koristi kao lek za nervnu napetost, razdražljivost i nesanicu, kao i za pomoć prilikom odvikavanja od pušenja.[4][5]

Istraživanja su pokazala da valerijana može biti korisna kod umanjvanja apstinencionalne krize izazvane naglim prestankom uzimanja diazepama (valijum, bensedin).[6]

Lekovi protiv nervoze, nesanice i stresa, koji se u Srbiji mogu kupiti bez recepta, često u sebi sadrže valerijanu.[7][8]

Neželjena dejstva уреди

Upotrebom alkohola i lekova koji deluju kao depresori centralnog nervnog sistema, pojačava se dejstvo valerijane.[9] Prevelika doza valerijane može izazvati glavobolje, uznemirenost i teškoće sa buđenjem.[9] Ne prepuručuje se trudnicama i dojiljama, kao i vozačima i osobama koje upravljaju opasnim mašinama.[9]

Prilikom pravilnog doziranja valerijane, nisu prijavljena neželjena dejstva.[2] Obično ne izaziva fizičku zavisnost, mada je dokazano da svakodnevno uzimanje valerijane u velikim količinama (većim od preporučene doze), može izazvati apstinencijalnu krizu ako se naglo prekine sa uzimanjem.[6]

Reference уреди

  1. ^ „stetoskop.info”. Архивирано из оригинала 25. 02. 2014. г. Приступљено 12. 04. 2014. 
  2. ^ а б в publisher.medfak.ni.ac.rs Архивирано на сајту Wayback Machine (10. март 2016) (SAVREMENI ASPEKTI UPOTREBE VALERIANAE OFFICINALIS)
  3. ^ „ksre.ksu.edu”. Архивирано из оригинала 13. 04. 2014. г. Приступљено 11. 04. 2014. 
  4. ^ lifepressmagazin.com/
  5. ^ „Magična valerijana: ublažava napetost i pomaže kod poremećaja sna”. B92. 21. 1. 2023. Приступљено 22. 1. 2023. 
  6. ^ а б „publisher.medfak.ni.ac.rs” (PDF). Архивирано из оригинала (PDF) 10. 03. 2016. г. Приступљено 12. 04. 2014. 
  7. ^ ODOVAL S®
  8. ^ PERSEN
  9. ^ а б в Prirodni lek (valerijana)

Spoljašnje veze уреди


 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).