Zapaljenje dužice i zrakastog tela

Zapaljenje dužice i zrakastog tela (lat. iridociklitis) ili prednji uveitis (lat.uveitis anterior) je istovremeni zapaljenjski proces prednjeg segmenta ljudskog oka, lokalizovan na dužici ili irisu (lat. iritis) i zrakastom telu (lat. corpus ciliare) (lat. ciclitis). Kako su dužica i zrakasto telo su delovi srednjeg omotoča odnosno sudovne opne oka u veoma bliskom anatomskom odnosu, zapaljenski proces obično u isto vreme zahvata i dužicu i zrakasto ili cilijarno telo, što se još naziva i uveitis anterior.[1][2][3]

Zapaljenje dužice i zrakastog tela
Zapaljenje dužice i zrakastog tela (lat. iridociklitis) ili prednji uveitis
Klasifikacija i spoljašnji resursi
MKB-10H20
MKB-9-CM364
DiseasesDB13676
eMedicineoph/580 emerg/284
MeSHD014605

Klasifikacija po MKB10 уреди

MKB10 — H20. — Iridocyclitis
Zapaljenje dužice i zrakastog tela

MKB10 Latinski naziv Naziv na srpskom
H20.0 Iridocyclitis acuta et subacuta
  • Cyclitis
  • Iritis
  • Uveitis anterior acuta, recidiva sive subacuta
Akutno i subakutno zapaljenje dužice i zrakastog tela
H20.1 Iridocyclitis chronica Hronično zapaljenje dužice i zrakastog tela
H20.2 Iridocyclitis lentica Zapaljenje dužice i zrakastog tela uzrokovano nošenjem sočiva
H20.8 Iridocyclitis alia Drugo zapaljenje dužice i zrakastog tela
H20.9 Iridocyclitis, non specificata Zapaljenje dužice i zrakastog tela, neoznačeno

MKB10 — H22. — Morbi iridis et corporis ciliaris in morbis alibi classificatis
Bolesti dužice i zrakastog tela u bolestima klasifikovanim na drugom mestu

MKB10 Latinski naziv Naziv na srpskom
H22.0 Iridocyclitis in morbis infectivis et parasitariis alibi classificatis

Iridocyclitis:

  • gonococcica (A54.3†)
  • herpetica (B00.5†)
  • syphilitica (A51.4†)
  • tuberculosa (A18.5†)
  • zostrica (B02.3†)
Zapaljenje dužice i zrakastog tela u zaraznim i parazitarnim bolestima klasifikovanim na drugom mestu

Zapaljenje dužice i zrakastog tela:

  • gonokokokno (A54.3†)
  • herpetično (B00.5†)
  • sifilistično (A51.4†)
  • tuberkulozno (A18.5†)
  • zoosterno (B02.3†)
H22.1 Iridocyclitis in morbis aliis, alibi classificatis

Iridocyclitis in:

  • sarcoidosa (D86.8†)
  • spondylitide ankylopoietica (M45†)
Zapaljenje dužice i zrakastog tela u drugim bolestima, klasifikovanim na drugom mestu

Zapaljenje dužice i zrakastog tela u:

  • sarkoidozi (D86.8†)
  • ankilopeotečkoj spondilozi (M45†)
H22.8 Morbi iridis et corporis ciliaris alii in morbis alibi classificatis Druge bolesti dužice i zrakastog tela u bolestima klasifikovanim na drugom mestu

Etiopatogeneza уреди

Cela sudovna opna može da reaguje na razne etiološke faktore na isti način, među kojima se ističu:

  • reumatizam,
  • fokalna infekcija (bakterijska - lepra, borelioza, virusna -varicella virus, herpes simplex virus, HIV, citomegalovirus, gljivična - kandidijaza, aspergiloza, histoplazmoza, protozooalna i parazitarna -toksokaroza, cisticerkoza),
  • tuberkuloza,
  • lues,
  • infektivna i virusna oboljenja,
  • toksoplazmoza, leptospiroza i dr.

Prema izgledu zapaljenskog procesa zapaljenja dužice i zrakastog tela se dele na difuzne i na cirkumskriptne, odnosno nodularne.

  • Kod difuznih oblika zapaljenski proces zahavata difuzno dužično i cilijarno tkivo u celini
  • Kod cirkumskriptnih ili nodularnih oblika proces se ispoljava u vidu čvorića.

Kod svakog zapaljenskog procesa dužice i zrakastog tela preovlađuje eksudacija. Prema karakteru eksudacije kliničku sliku zapaljenja dužice i zrakastog tela delimo na:

  • serozne,
  • fibrinozne,
  • purulentne (gnojne) i
  • hemogarične.

Serozni oblik dužice i zrakastog tela ima blažu kliničku sliku dok ostali oblici imaju težu.[2]

Klinička slika уреди

Klinička slika zavisi od oblika bolesti, akutnog subakutnog ili hroničnog oblika zapaljenja dužice i zrakastog tela.

 
Nastaje epifora (suzenje oka)i nakupljanje gnoja u unutrašnjem uglu otvora kapaka
Akutni oblik

Kod akutnog oblika zapaljenje dužice i zrakastog tela simptomatologija je burna. Prisutni su svi nadražajni simptomi: epifora ( suzenje oka), fotofobija ( preosetljivost na svetlost) i blefarospazam ( grč kapka). Pored toga postoji difuzni bol i hiperemija, oštrina vida je smanjena. Kod fibrinozne eksudacije opasnost se sastoji u tome što fibrin ima težnju da se fibrinozno organizuje i da dovede do priraslica između dve dodirne površine i nastanka sekluzije i okluzije pupile. Purulentni eksudat dovodi stvaranja hipopiona ( gnoj u prednjoj očnoj komori), a a hemoragični do hifeme (pojava krvi u prednjoj komori). Subjektivni simptomi sastoje se, pre svega u smanjenju vida. Ovo smanjenje vida je utoliko više izraženo ukoliko je eksudacija u prednjoj komori veća.

Subakutni oblik

Kod subakutnih oblika postoje svi navedeni simptomi ali su oni znatno manjeg intenziteta

Hronični oblik
  • Kod hroničnog oblika simptomi su veoma slabo izraženi.

Dijagnoza уреди

Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze i oftalmološkog pregleda koji se radi pomoću fokalnog osvetljenja ili pomoću biomikroskopa sa procepnom lampom. Za konačnu dijagnozu potrebni su i dopunski klinički i laboratorijski pregledi kao i patohistološki nalaz.

Terapija уреди

Simptomatsko lečenje podrazumeva: sprečavanje i/ili olakšavanje bolova i sprovodi se ukapavanjem analgetskih kapljica u oko, toplim oblozima i po potrebi uzimanjem tableta analgetika, sprečavanje stvaranja priraslica ukapavanjem atropin sulfata i stavljanje atropinske masti, antizapaljensko lečenje kortikosteroidima u obliku kapi, masti ili injekcije u oko svaki dan ili svaka 2-3 dana, za smanjenje propustljivosti kapilara potrebne su svakodnevno injekcije ili tablete kalcijuma i vitamina C.[2]

Kauzalno (uzročno) lečenje podrazumeva lečenje osnovne bolesti, odnosno uzroka iridociklitisa. Bakterijske bolesti leče se odgovarajućim antibioticima. Tuberkuloza se leči tuberkulostaticima, kortikosteroidima. Sifilis: penicilin ili drugi antibiotik, i dr. Iridociklitis uzrokovan hipertenzijom leči se širenjem zenice midrijaticima, a ako su se već stvorile priraslice - midrijatični koktel.[2]

Hirurško lečenje sprovodi se samo kada nastupe komplikacije.

Vidi još уреди

Izvori уреди

  1. ^ Arch Ophthalmol 1992; 110:528–532.
  2. ^ а б в г Kozomara R., i sar. Klinička oftalmologija. Banja Luka: Glas Srpski, 2000.
  3. ^ Leibowitz H. M. The red eye. N Engl J Med 2000; 343:345-51

Spoljašnje veze уреди

 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).