Jelena Šubić Kotromanić
Jelena Šubić Kotromanić (Bribir, 1306 – 10. april 1378) je bila srednjovjekovna bribirska i bosanska kneginja porijeklom iz hrvatske plemićke porodice Šubića, žena Vladislava Kotromanića i majka Stjepana I Kotromanića.
Jelena Šubić Kotromanić | |
|---|---|
 Jelena Šubić Kotromanić | |
| Datum rođenja | 1306. |
| Mesto rođenja | Bribir |
| Datum smrti | 10. april 1378. (71/72 god.) |
Porijeklo i porodica uredi
Jelena je rođena u tvrđavi Skadrin. Rođena je početkom 14. vijeka i bila je kćerka Juraja II Šubića i njegove misteriozne supruge kneginje Lelke. Jelena je imala tri brata Mladen III Šubić, Pavao III Šubić i Deodat i jednu sestru Katarinu.
Brak uredi
Udala se za Vladislava Kotromanića, brata bosanskog bana Stjepana II Kotromanića. Jelenina udaja za Vladislava je opet zbližila moćne porodice Kotromanića i Šubića, a vjenčanje je obavio trogirski biskup Lampridi. Kako su Jelena i Vladislav bili u drugom i trećem koljenu srodstva, bio je potreban dozvola od pape kako bi brak bio valjan u očima Rimokatoličke crkve. Za taj dopust se niko nije pobrinuo, iako je papa ranije dao dozvolu za brak Vladislavova brata i ortenburške grofice na zahtjev bana Mladena II Šubića, što je Jelenin brak s Vladislavom činilo neispravnim prema kanonskom zakonu. Jelenin suprug, ipak, nije bio vjeran, baš kao i većina Kotromanića. Dominik Mandić smatra da je Vladislav dobio vanbračnog sina, budućeg kralja Stjepana Dabišu, nedugo nakon što je Jelena rodila budućeg kralja Tvrtka I. Djeca Vladislava i Jelene su bili:
- ban (kasnije kralj) Stjepan Tvrtko I (c. 1338−1931)
- ban Stjepan Vuk (rođen 1345. - poslije 1374. )
Međutim Vladislavu i Jeleni pripisuju još jednu kći :
- Katarinu
Zbog pogoršanog zdravlja, Vladislav se 1353. godine odrekao nasljednih prava u korist njihovog petnaestogodišnjeg sina Tvrtka, koji je naslijedio Vladislavova brata Stjepana kao ban, a kasnije se krunisao za prvog bosanskog kralja. Vladislav je umro u prvim godinama sinove vladavine.
Majka bana Tvrtka uredi
Iako nikada nije postala banica Bosne, Jelena je imala značajan uticaj tokom vladavine svoga sina. Jelena je svom sinu pružala podršku tokom njegove vladavine i aktivno učestvovala u upravljanju državom. Za vrijeme borbi njenih sinova, Tvrtka i Vuka, za vlast nad Bosnom 1366. godine, Jelena je bila istjerana iz Bosne i zatvorena u nekom selu pored Neretve. Nakon kratkotrajnog boravka u egzilu, Jelena i Tvrtko su se 1367. godine vratili u Bosnu, gdje je Tvrtko ponovo preuzeo vlast.
Potpis kneginje Jelene i kraljice Doroteje se nalazi pored Tvrtkovog potpisa na jednoj povelji Dubrovčanima, što znači da je kneginja Jelena umrla nakon što se 1377. godine Tvrtko okrunio za kralja. Knjeginja Jelena je umrla u samo podne 10. aprila 1378. godine.
Porodično stablo uredi
| 2. Juraj II Šubić | ||||||||||||||||
| 1. Jelena Šubić Kotromanić | ||||||||||||||||
| 3. [[]] | ||||||||||||||||
Izvori uredi
- Draganović, Krunoslav "Povijest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine", Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942.
- Anđelić, Pavao: Bobovac i kraljeva Sutjeska: stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću, Veselin Masleša, 1973.
- Dominik Mandić, Sabrana đela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine, Ziral, 1978.
