Jovana I Napuljska
Jovana I Napuljska (ital. Giovanna I di Napoli; 1326.[1] ili 1328[2]—12. maj 1382) je bila kraljica Napulja (1343—1382) i titularna kraljica Jerusalima.
Jovana I Napuljska | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1326. ili 1328. |
Mesto rođenja | Napulj, |
Datum smrti | 12. maj 1382.53/54 god.) ( |
Mesto smrti | San Fele, |
Porodica | |
Supružnik | Đaume IV od Majorke, Andrew, Duke of Calabria, Louis, Prince of Taranto, Otto, Duke of Brunswick-Grubenhagen |
Potomstvo | Catherine of Naples, Frances of Naples, Charles Martel, Duke of Calabria |
Roditelji | Karlo Kalabrijski Marija Valoa, vojvotkinja Kalabrije |
Dinastija | Dinastija Kapeta-Anžu |
Kraljica Napulja | |
Prethodnik | Robert Napuljski |
Naslednik | Karlo III Napuljski |
Krunisanje
urediĆerka je Karla Kalabrijskog (koji je bio najstariji sin Roberta Napuljskog) i Marije Valua, sestre francuskog kralja Filipa VI. Kada je imala 7 godina 1334. zaručena je za šestogodišnjeg rođaka Andriju Kalabrijskog iz mađarskog ogranka Anžujaca. Andrija Kalabrijski je bio sin Karla Roberta i mlađi brat Ludovika I Anžujskog.
Kada je Robert Napuljski umro 1343. bez muških naslednika, ostavio je oporuku po kojoj Andrija Kalabrijski treba biti krunisan kao kralj Napulja.
Jovana I Napuljska se uz pomoć napuljskog plemstva opirala oporuci, što je dovelo do nereda. Umešao se i papa Klement VI, koji je poslao kardinala Amerika, da poništi Robertovu oporuku i da privremeno preuzme kontrolu nad Napuljskom kraljevinom. Kardinal je krunisao Jovanu Napuljsku u Rimu 1344. godine.[2] Andrija Kalabrijski je ubijen 1345, verovatno po Jovaninom naređenju.[3] Jovana se posle toga udavala još tri puta.
Sukobi među Anžujcima
urediTokom njene vlasti dolazi do žestokih političkih sukoba među Anžujcima. Ubistvo Andrije Kalabrijskog izazvalo je mržnju mađarskih Anžujaca i dovodi do invazije, koju predvodi Ludovik I Anžujski. Njen rođak Filip II Tarantski ostavlja joj pravo na Ahajsku kneževinu. Otvorila je 1347. u Avinjonu veliki bordel, koji je opsluživao bogataše i plemiće iz cele Evrope. Kasnije je morala da papi proda sve nekretnine u Avinjonu i okonča zaradu na bordelima u Avinjonu.
Svrgavanje sa trona
urediPodržavala je Avinjonsko papstvo tokom perioda Zapadne šizme. Francuska joj je bila saveznik, a usvojila je i Luja I Anžujskog (sina od Jovana II Dobrog) kao svog naslednika. Francuska i antipapa Klement VII računali su na Napuljsku kraljevinu kao uporište u slučaju ratnog rešavanja problema zapadne šizme. Zbog toga papa Urban VI proglašava da Jovana više nije kraljica i dodeljuje Napuljsku kraljevinu Karlu III Napuljskom, koji je bio njen usvojeni naslednik. Uz mađarsku pomoć Karlo III Napuljski je zauzeo Napulj i utamničio Jovanu Napuljsku. Dao je da je udave u zatvoru 12. maja 1382. godine.
Nastavak sukoba dve grane Anžujaca oko Napulja
urediKarlo III Napuljski je postao novi kralj, a sledećih nekoliko dekada nastavljeni su ratovi oko nasleđivanja. Ludovik I Anžujski nije priznao Karla III Napuljskog za kralja Napulja, pa je vodio ratove protiv Karla. Luj je zaposeo Provansu i Forkalkije, koji su bili u sastavu Napuljske kraljevine. Filip II Tarantski je s druge strane ponovo nakon Jovanine smrti polagao pravo na Ahajsku kneževinu.
Aleksandar Dima Otac je napisao roman Jovana Napuljska.
Porodično stablo
uredi16. Karlo I Anžujski | ||||||||||||||||
8. Karlo II Napuljski | ||||||||||||||||
17. Beatris od Provanse | ||||||||||||||||
4. Robert Napuljski | ||||||||||||||||
18. Stefan V Ugarski | ||||||||||||||||
9. Marija Ugarska | ||||||||||||||||
19. Jelisaveta Kumanka | ||||||||||||||||
2. Karlo Kalabrijski | ||||||||||||||||
20. Đaume I od Aragona | ||||||||||||||||
10. Pere III od Aragona | ||||||||||||||||
21. Jolanda od Ugarske | ||||||||||||||||
5. Yolanda of Aragon | ||||||||||||||||
22. Manfred Sicilijanski | ||||||||||||||||
11. Konstanca od Sicilije | ||||||||||||||||
23. Beatriče Savojska | ||||||||||||||||
1. Jovana I Napuljska | ||||||||||||||||
24. Luj IX | ||||||||||||||||
12. Filip III | ||||||||||||||||
25. Margareta od Provanse | ||||||||||||||||
6. Šarl Valoa | ||||||||||||||||
26. Đaume I od Aragona (= 20) | ||||||||||||||||
13. Izabela Aragonska | ||||||||||||||||
27. Jolanda od Ugarske (= 21) | ||||||||||||||||
3. Marija Valoa, vojvotkinja Kalabrije | ||||||||||||||||
28. Guy III, Count of Saint-Pol | ||||||||||||||||
14. Guy IV, Count of Saint-Pol | ||||||||||||||||
29. Matilda od Brabanta | ||||||||||||||||
7. Maho od Šatijona | ||||||||||||||||
30. Žan II, vojvoda Bretanje | ||||||||||||||||
15. Marie of Brittany | ||||||||||||||||
31. Beatris Engleska | ||||||||||||||||
Reference
uredi- ^ Panache, Madame (1824). „Historical life of Joanna of Sicily: queen of Naples and countess of Provence”. London, UK: Baldwin, Cradock, and Joy. str. 109—111(footnote 17). OCLC 679328015. Pristupljeno 4. 6. 2016.
- ^ a b Steele 1910.
- ^ Léonard 1954, str. 347.
Literatura
uredi- Steele, Francesca (1910). The Beautiful Queen, Joanna I of Naples. New York: Dodd, Mead and Company. Pristupljeno 31. 10. 2014.
- Léonard, Émile-G (1954). Les Angevins de Naples. Paris: Presses universitaires de France.