Википедија

Jovan Bratić

српски стрип цртач, сценариста и поетичар

Jovan Bratić (Podgrađe,[1] 19. januar 1974) srpski je strip crtač, scenarista i pisac poezije.[2][3]

Jovan Bratić
Lični podaci
Datum rođenja(1974-01-19)19. januar 1974.
Mesto rođenjaPodgrađe, FNRJ
Književni rad
Najvažnija delaOlujna leta (2001)
Krik Šapata (2005)
Nevesinjska puška
Ponori zla (2017)

Biografija uredi

Po zanimanju je mašinski tehničar, a zaposlen je kao profesionalno vojno lice. Bio je svjedok i učesnik ratne drame koja se odigravala na balkanskoj pozornici, devedesetih godina XX vijeka.[pojasniti]

Osnovnu i srednju školu, smjer mašinski tehničar, završio je u Nevesinju. Ratna zbivanja na našim prostorima, poremetila su njegove planove za daljim školovanjem. Učesnik je Odbrambeno-otadžbinskog rata. Kao dječak, svaki slobodan trenutak provodio na selu kod roditelja gde je, uz svetlost petrolejke, učio da crta po uzoru na crtače Bonelijevih sveski. Tvorac je vestern junaka Bila Makfersona koji se pojavljivao u serijalima u časopisu „Planinče”.[4] Od rane mladosti počeo je sa stvaralačkim radom na polju ilustracija i crteža, a malo kasnije počinje da se bavi i pisanjem poezije. Do sada je objavio črtiri zbirke pjesama: Olujna leta (2001), Krik šapata (2005), Od pobune do pokora (2008) i Vjetrovi su probudili sjenke (2021). Pjesme su mu objavljivane u više časopisa i knjiga a zastupljen je i u antologijama savremene srpske lirike u istočnoj Hercegovini Hercegovački vijenac 2014. i 2020. Više puta nagrađivan u oblasti poezije.

Autor je nekoliko samostalnih strip albuma sa istorijskim temama: Nevesinjska puška (2008), Bitka na Vučjem dolu (2008), Vožd Karađorđe (2010), Kraljević Marko (2012), drugo objedinjeno izdanje stripa Nevesinjska puška (2013), Ponori zla (2017), Barut i sablja (2022). Koautor je, kao tekstopisac, poetičnog strip albuma Tetovirani oblaci (2021) zajedno sa crtačem Goranom Lojpurom, [5][6][7] kao i koautor strip albuma horor priča Gluvo doba (2021) i Stripovijetki - Branko Ćopić (2023). Član je Udruženja književnika Republike Srpske, Udruženja strip autora i obožavalaca stripa Republike Srpske“ Deveta dimenzija“ kao i član Udruženja stripskih umetnika Srbije i redovan saradnik strip magazina Parabellum.[8] U sklopu ovoga magazina objevio je kraće strip priče: Fatamorgana, Mališa, Lazareva gomila, Tišina, Pod sjenama mjeseca, Ponuda, Vuk Dragiša, Jakovljeva smrt (prema priči majora Jezdimira Dangića). Zajedno sa većim brojem autora učestvovao je, sa epizodom Krv na ognjištu, u kreiranju strip albuma Sarajevski atentat, posvećenog stogodišnjici Velikog rata.[9] Jedan od kreatora strip albuma horor priča Gluvo doba, prema tekstovima Ninoslava Mitrovića (epizoda Bdijenje). Ilustrovao je nekoliko knjiga i naslovnih stranica za druge autore. Učesnik je više kolektivnih izložbi stripa, ilustracija i slika. Autor je maskote Ero, simbola tradicionalne manifestacije „Nevesinjska olimpijada“.[10]

Oženjen, otac troje djece. Živi u Nevesinju.

Bibliografija uredi

Poezija:

  • Olujna leta (2001) — ODP Štamparija „Trebinje” Trebinje;
  • Krik šapata (2005) — SPKD „Prosvjeta” Nevesinje;
  • Od pobune do pokora (2008) — SPKD „Prosvjeta” Nevesinje;
  • Vjetrovi su probudili sjenke (2021) - KZ "Jovan Dučić" Trebinje
  • Tetovirani oblaci (2021) - "Deveta dimenzija"

Strip albumi:[11]

  • Nevesinjska puška (2008) — IP „Beograd” Zrenjanin;
  • Nevesinjska puška 2 — Bitka na Vučjem dolu (2008) IP „Beograd” Zrenjanin;
  • Vožd Karađorđe (2010) — SPKD „Prosvjeta” Bileća;
  • Kraljević Marko (2012) — SPKD „Prosvjeta” Bileća;
  • Nevesinjska puška (2013) — drugo objedinjeno izdanje, izdavač autor;
  • Ponori zla (2017) — „Deveta dimenzija” Banjaluka[12]
  • Barut i sablja (2022) "Deveta dimenzija"

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ „Jovan Bratić”. Deveta dimenzija. Pristupljeno 27. 7. 2019. 
  2. ^ „Jovan Bratić: Kroz oganj”. Slobodna Hercegovina. 11. 4. 2019. Pristupljeno 27. 7. 2019. 
  3. ^ K., Želimir (6. 4. 2019). „Jovan Bratić objavio pjesmu "Kameni vojnici"”. Trebinje Live (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 27. 7. 2019. 
  4. ^ „Bratić Jovan”. Udruženje stripskih umetnika Srbije. 25. 12. 2012. Pristupljeno 27. 7. 2019. 
  5. ^ Dević, Nemanja (18. 6. 2017). „Ponori zla — strip u kome je opisana burna istorija Hercegovine”. Ćirilica. Pristupljeno 27. 7. 2019. 
  6. ^ Predojević, Branislav (30. 10. 2017). „Strip autor iz Nevesinja o novom projektu: „Ponori zla“ su dug stradalim precima”. Blic. Pristupljeno 27. 7. 2019. 
  7. ^ „Strip-roman Jovana Bratića 'Ponori zla': Priče o stradanju Hercegovaca”. Herceg televizija Trebinje (na jeziku: bošnjački). 21. 6. 2018. Pristupljeno 27. 7. 2019. 
  8. ^ Mijanović, Ratomir (22. 6. 2018). „Ilustrovana istorija Jovana Bratića zainteresovala građane Hercegovine”. Glas Srpske. Pristupljeno 27. 7. 2019. 
  9. ^ „Jovan Bratić: Zašto strip o Prvom svetskom ratu”. Udruženje stripskih umetnika Srbije. 3. 7. 2017. Pristupljeno 27. 7. 2019. 
  10. ^ „Jovan Bratić, strip autor i pjesnik”. Trebinje Live (na jeziku: bošnjački). 31. 3. 2015. Pristupljeno 27. 7. 2019. 
  11. ^ Aleksić, Andrea (18. 2. 2019). „Strip crtač iz Nevesinja Jovan Bratić talentovani autor u svijetu stripa više od tri decenije”. Srpska Info (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 27. 7. 2019. 
  12. ^ „Strip roman „Ponori zla” o stradanjima u Hercegovini”. Radio-televizija Republike Srpske. 23. 11. 2017. Pristupljeno 27. 7. 2019. 

Spoljašnje veze uredi

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Јован_Братић&oldid=27682129”